Novi porez loš jer kažnjava uspješne

Poručila Irena Weber

Glavna direktorica HUP-a Irena Weber pozvala je u utorak Vladu da odustane od uvođenja dodatnog poreza na dobit, ocjenjujući ga “duboko nepravednim”, dok je ministar financija Marko Primorac ocijenio da određen dio poduzetnika nije do kraja svjestan aktualne situacije.

Govoreći na radnom ručku u organizaciji HUP – Udruge malih i srednjih poduzetnika, Primorac je poručio da u postojećim okolnostima svi moraju biti svjesni izazova i onog što nas očekuje.

“Nažalost, sve više stječem dojam da dio stanovništva, ali i veliki dio poduzetnika, nema do kraja profiliran dojam o tome u kakvim okolnostima poslujemo i na koji su način mjere fiskalne politike, kao i mjere Vlade iz proljetnog i jesenskog paketa, utjecale na hrvatsko gospodarstvo”, ustvrdio je ministar financija.

U kontekstu izmijenjenih vanjskopolitičkih i geoekonomskih okolnosti te izazova u gospodarskom i socijalnom smislu, dio “ideja” je prije svega usmjeren na očuvanje investicijskog potencijala i profitabilnosti, rekao je Primorac, koji je dojma da postoji nedovoljno razumijevanje za aktualnu situaciju.

Ponovio je da predloženi dodatni porez na dobit predstavlja solidaran doprinos, a donosi se u trenutku izrazito teške gospodarske situacije, kada je potrebna pomoć najugroženijim građanima, pri čemu dio tereta trebaju podnijeti oni s najvećom gospodarskom snagom.

Naime, Primorac je prošli četvrtak predstavio nacrt prijedloga zakona o dodatnom porezu na dobit, koji će plaćati kompanije s prihodima u 2022. većim od 300 milijuna kuna, po stopi od 33 posto, no samo na dobit veću od 20 posto u odnosu na četverogodišnji prosjek. Cilj je da porez u Hrvatskom saboru bude izglasan u ovoj godini, odnosit će se na 2022., a bit će naplaćen u 2023. godini.

Rekao je i da se novim porezom nikog ne želi kazniti, ali ni arbitrarno odlučivati o tome tko je rast dobiti ostvario na temelju “mudrosti i kreativnosti”, a tko u “nekim drugim okolnostima”.

Pri utvrđivanju prijedloga zakona, napomenuo je Primorac, vodilo se uredbom EU-a o hitnoj intervenciji za rješavanje pitanja visokih cijena energenata, koja predviđa i solidaran doprinos poduzeća s “viškom dobiti”.

Prema uredbi, to bi se odnosilo samo na poduzeća koja ostvaruju najmanje 75 posto prometa u djelatnostima u sektorima sirove nafte, prirodnog plina, ugljena i rafinerija. No, u Hrvatskoj takvih poduzeća nema, napomenuo je Primorac. Govoreći o primjedbama zašto će novi porez obuhvatiti i prerađivačku industriju, Primorac je apostrofirao da primjerice i Ina spada u tu kategoriju.

Predstavljajući glavne naglaske prijedloga proračuna za iduću godinu, rekao je da je on morao pomiriti dva teško pomirljiva cilja – da se očuva gospodarski rast, a s druge strane da ne djeluje inflatorno po gospodarstvo.

S obzirom na izmijenjene okolnosti i povećanu neizvjesnost, proračun je predvidio ulaganja i u energetsku infrastrukturu, a u njegov prijedlog su također uključeni i financijski učinci dijela mjera iz Vladinog proljetnog i jesenskog paketa, pri čemu trošak tih mjera za iduću godinu doseže 643,2 milijuna eura.

“Možda je i to nedovoljno osviješteno, međutim mi smo, donoseći paket, odlučili jedan dio mjera financirati izravno iz proračuna”, napomenuo je Primorac.

Poručio je da je Vlada dosad snažnom intervencionističkom politikom pomagala svim poduzetnicima, pa tako i najvećima, kako bi očuvali svoje gospodarstvo. Također, ako dođe i do nekih novih šokova i kriza, rekao je, u proračunu je ostavljen fiskalni prostor i za daljnje eventualne reakcije.

Primorac je još jednom pozvao sve s konstruktivnim prijedlozima i primjedbama na prijedlog zakona da se uključuje u javno savjetovanje.

Glavna direktorica HUP-a Irena Weber je Vladu još jednom pozvala da odustane od predloženog dodatnog poreza na dobit, istaknuvši da se zbog njega među poduzetnicima osjeća veliko razočarenje, pa i ogorčenost te frustriranost.

To se posebice odnosi na slučajeve onih poduzetnika koji su ostvarili veću dobit zahvaljujući ulaganjima, povećanjima internih efikasnosti, kao i uspješnom poslovnom restrukturiranju.

Ima poduzetnika, primjerice u građevinarstvu, čiji poslovni ciklusi traju dugo, a dobit značajno fluktuira, pa se brojnima dogodilo da im je upravo 2022. bila godina s ostvarenom značajnijom dobiti, a koja im pak neće pokriti gubitke iz prethodnih godina, rekla je Weber.

Navela je i primjer brodara, kojima su zadnje četiri godine predstavljale iznimno teško razdoblje, a nakon gomilanja gubitaka u tom razdoblju ovo im je prva godina s bilo kakvom dobiti, pa će im tako po prijedlogu novog poreza cjelokupna dobit biti oporezovana.

Stoga, smatra da je novi porez “duboko nepravedan” i da definitivno kažnjava najuspješnije tvrtke, koje najviše zapošljavaju i isplaćuju najviše plaće.

U “zoru” očekivane recesije i krize, koja bi se mogla protegnuti i na 2024., poručila je Weber, potrebno je ojačati likvidnost i snagu najvećih kompanija, s obzirom da su one generator gospodarskog rasta.

Weber je između ostalog istaknula i da porez obuhvaća sve sektore, iako uredba EU-a govori samo o kompanijama u energetskom sektoru. “Samo mi, uz Mađarsku, širimo ovaj porez i na šire gospodarstvo”, napomenula je.

Porez će tako, ako ostane u obliku u kojem je predložen, najviše obuhvatiti tvrtke u prerađivačkom sektoru, financijskoj industriji te trgovini, zatim najveće turističke i ICT kompanije, kao i već spomenute brodarske tvrtke, rekla je Weber.

Razlog za novi porez u HUP-u ne vide i s obzirom da je državni proračun vrlo stabilan, a deficit platne bilance pod kontrolom, dodala je Weber.

Predsjednik HUP – Udruge malih i srednjih poduzetnika Igor Škrgatić poručio je da treba ići s daljnjim rasterećenjem rada. Ustvrdio je i da su zadnja dva kruga porezne reforme pokazala da smanjenje opterećenja rada i povećanje iznosa neoporezivih primitaka ne znači i manje prihoda za državni proračun.

“Manje opterećenje rada će na kraju dovesti do većih plaća”, istaknuo je Škrgatić.

Inače, HUP je početkom svibnja predstavio prijedlog reforme hrvatskog poreznog sustava, kao i inicijativu za početak rada na reformi sustava doprinosa. U poreznom dijelu, HUP tako predlaže povećanje osobnog neoporezivog odbitka na 5.000 kuna, zatim smanjivanje niže porezne stope na dohodak za pet postotnih bodova, s 20 na 15 posto, a uz zadržavanje one više na 30 posto, no uz povećanje praga za njezinu primjenu, s trenutnih 30 na 50 tisuća kuna.

Kada je riječ o doprinosima, HUP se zalaže za smanjivanje doprinosa za prvi mirovinski stup za dva postotna boda, s 15 na 13 posto, smanjivanje stope doprinosa za zdravstvo za 1,5 postotnih bodova, s 16,5 na 15 posto, a predlaže i limitiranje najvišeg iznosa uplata i za mirovinsko i za zdravstveno osiguranje na četiri prosječne plaće.

You may also like