Ako doista dođe do prodaje HEP-ovih dionica takav bi pristup onda značio i da će Vlada na IPO željeti postići što veću cijenu, kako bi se HEP-u osiguralo što više novca, umjesto da sa nešto nižom cijenom privlači građane odnosno birače da sudjeluju u privatizaciji. Taj novac koristio bi se primjerice za akvizicije, odnosno kupnju udjela u energetskim kompanijama u susjednim zemljama. “Nije nam cilj po povoljnim cijenama prodati dionice onima koji će ih kasnije prodavati po većim cijenama kako bi nešto zaradili, nego nam je cilj na taj način ojačati HEP koji bi onda išao širiti svoje tržište na susjedne zemlje”, kaže sugovornik Novog lista iz Vlade. Tako je puno vjerojatnije da će ovaj put, za razliku od IPO-a u Ini, veći udio kupiti institucionalni investitori, primjerice mirovinski fondovi, nego građani. Sugovornik Novog lista dodaje i to da se radi o prodaji dioničarskog paketa od 15 do 25 posto, ali da će se o preciznom udjelu, ali i okvirnoj cijeni unutar Vlade razgovarati tek kada savjetnik kojeg će ta tvrtka angažirati odradi svoj posao. Izvjesno je da bi se u tom slučaju dio dionica, kako je to bilo i za IPO-a u Ini, prodavao i na Londonskoj burzi.
HEP u zadnje dvije godine ostvaruje znatno veću dobit, u prvih devet mjeseci prošle godine ona je gotovo dvije milijarde kuna, ali HEP-u su u 2014. godini pali prihodi zbog liberalizacije tržišta i za očekivat je da će konkurencija i dalje “odgrizati” dio kolača na domaćem tržištu, kako se to posljednjih godina dogodilo Ini. Kako bi preduhitrili situaciju u kojoj je za pet-šest godina HEP “zatvoren” na hrvatsko tržište u kojem mu udio pada, u Vladi vjeruju da je sada najbolji trenutak da se ta tvrtka počne pripremati za to da ostvari zaradu i na inozemnim tržištima. Tako bi se novac prikupljen javnom ponudom za HEP-ove dionice, što bi bila svojevrsna dokapitalizacija te kompanije, iskoristio za kupnju neke tvrtke ili udjela u elektroprivredi u regiji.
Iako je, napominju izvori, zasad prerano govoriti o tome i u HEP-u i u Vladi na oku drže Elektroprivredu Hrvatske zajednice Herceg Bosne sa sjedištem u Mostaru, prirodno im se čini i izlazak na slovensko tržište, ali prate i situaciju s Elektroprivredom Crne Gore, gdje se Vlada i partner A2A tek trebaju dogovoriti hoće li ta talijanska kompanija i nakon isteka petogodišnjeg ugovora i dalje ostati vlasnik nešto više 41,7 posto dionica crnogorskog energetskog poduzeća. “Prikupljanje novca dok je HEP još uvijek dominantan na domaćem tržištu, kako bi ušao na neko inozemno tržište jedini je način da se izbjegne sudbina Ine. Ova Vlada sigurno može započeti taj proces, možda može završiti i projekt javnu ponudu, ali jako je važno da se na tome ne stane i da HEP svoju sadašnju snagu iskoristi kako bi osvojio nova tržišta. To je valjda svakome jasno”, odgovara sugovornik Novog lista na pitanje što će se dogoditi ako sljedeća Vlada ne bude imala takve planove za HEP. Nije nevažno, napominje izvor, ni to što bi takav potez značio sigurnost opskrbe domaćeg tržišta, a samim time i stabilnost cijena električne energije.
