Nova vlada do ožujka mora donijeti odluku o privatizaciji HAC-a

Hrvatska je dobila i 50 milijuna eura kredita za pripremu privatizacije HAC ONC-a, a nova Vlada do ožujka mora donijeti odluku o tome Model refinaciranja kredita Hrvatskih autocesta jedan je od hitnih problema koji čeka novog premijera, poručio je Tihomiru Oreškoviću ministar financija na odlasku Boris Lalovac.

Ukupno kreditno zaduženje Hrvatskih autocesta i Autoceste Rijeka – Zagreb u ovom trenutku iznosi 4,2 milijarde eura, odnosno 32,3 milijarde kuna. Riječ je samo o glavnici kredita, bez kamata. Od toga 3,3 milijarde eura iznosi kreditno zaduženje HAC-a, a preostalih milijardu eura kreditni je dug ARZ-a. Samo ove godine HAC mora vratiti 575 milijuna eura, a ARZ 90 milijuna eura, ukupno 5,1 milijardu kuna. Prvu tranšu HAC mora uplatiti već u ožujku. Kako bi HAC-u omogućili ovogodišnju isplatu duga, Vlada je prošlog mjeseca pokrenula postupak za sklapanje ugovora o jamstvu između države i Europske banke za obnovu i razvoj za finaciranje projekta restrukturiranja HAC-a u ukupnom iznosu od 250 milijuna eura.

Od toga je 200 milijuna eura namijenjeno otplati kredita, a preostalih 50 provedbi javne ponude dionica HAC ONC-a. Kako bi pokrilli cjelokupnu ovogodišnju tranšu kredita, Vlada će, osim ovog kredita, tijekom godine morati dogovoriti još jedan kreditni aranžman. No, sve su to vatrogasne mjere koje Vlada poduzima jer su sljedeće dvije godine kreditne obveze HAC-a još veće te je potrebno pronaći cjelovito rješenje. Naime, HAC u ovom trenutku otplaćuje samo kamate, dok je glavnica kredita netaknuta i u ovom trenutku više nitko ne može procijeniti kada bi Hrvatska mogla otplatiti kredite podignute za gradnju autocesta.

Ostane li ovaj model otplate, prema kojem Vlada svake godine podiže novi zajam da bi se otplatile kamate u tekućoj godini, krediti zapravo nikad neće biti otplaćeni. Prema riječima nekoliko naših sugovornika, jedini financijski model za spas državnih financija je davanje autocesta u koncesiju ili privatizacija HAC ONC-a, tvrtke za upravljanje autocestama. To je u svojem mandatu pokušala provesti Vlada SDP-a, ali zbog vlastite neodlučnosti i straha od gubitka izbora nije to učinila. Naši nam sugovornici tvrde da novoj Vladi zapravo ništa drugo ne preostaje nego provesti jedan od ta dva modela. Priče o tome kako će povećani prihodi od cestarina ili uvođenje vinjeta omogućiti refinaciranje kredita i njihovu otplatu jednostavno nisu održive.

HDZ-ova Vlada sigurno će puno lakše provesti jedan od ova dva modela. Građanima jasno mora objasniti da je sadašnja situacija neodrživa i bez oklijevanja krenuti u provedbu odluke – tvrdi jedan naš sugovornik. Ako bi se Vlada odlučila na davanje autocesta u koncesiju, naš sugovornik napominje kako bi bilo dobro da se usporedo s tim procesom krene u lobiranje u Europskoj komisiji za to da Jadransko-jonski pravac dobije status međunarodnog koridora. U tom slučaju bilo bi isplativo nastaviti gradnju autoceste od Ploča prema Dubrovniku, a koncesijska naknada u tom slučaju za autoceste sigurno bi bila puno veća od 2,5 milijardi eura, koliko su nudila tri ponuditelja početkom prošle godine. Naš sugovornik, upoznat s ovim problemom, kaže kako ideja o lobiranju za Jadransko-jonski pravac nije loša, ali podsjeća na to da Hrvatska do 2023. godine neće imati novca iz fondova EU za gradnju autoceste prema Dubrovniku. Naime, EK je do te godine Hrvatskoj za cestogradnju odobrila 330 milijuna eura. Najveći dio tog novca bit će utrošen na gradnju mosta Pelješac pa istodobno finaciranje gradnje još jednog projekta, prema procjeni vrijednog oko 3 milijarde kuna, iz fondova EU nije moguće, piše Jutarnji list.

Druga mogućnost rješavanja kreditnog zaduženja HAC-a i ARZ-a je privatizacija HAC ONC-a kroz javnu ponudu dionica. Procjenjuje se da bi se na taj način prikupilo oko 1,5 milijardi eura koji bi bili iskorišteni za vraćanje najproblematičnijih kredita. Vlada je donijela Zakon o IPO-u, a EBRD je pristao projekt privatizacije kreditirati sa 50 milijuna eura. Prema riječima naših sugovornika, Vlada mora do kraja ožujka odlučiti hoće ići u taj proces i donijeti odluku o podizanju kredita.

You may also like

0 comments