Nova prisilna regulacija na štetu tržišnog natjecanja i privatnih partnera?

Ministarstvo gospodarstva priprema donošenje Odluke o cijeni plina po kojoj proizvođač plina domaći plin prodaje opskrbljivaču na veleprodajnom tržištu (HEP-u), kao i Odluku o cijeni plina po kojoj će HEP taj plin prodavati opskrbljivačima za potrebe kupaca u kategoriji kućanstva.

Neslužbeno se doznaje da bi cijena po kojoj Ina prodaje plin HEP-u trebala pasti za dvadesetak posto, a razlog za tako značajan pad cijene je velik pad veleprodajnih cijena plina u Europi, koje s odmakom prate pad cijena nafte. Slijedom pada cijene po kojoj od HEP-a nabavljaju plin, opskrbljivači će morati smanjiti i cijene za krajnje kupce u kategoriji kućanstava. Tu bi pad cijena trebao iznositi između 15 i 20%. Ovaj pad cijene plina imat će značajan negativan utjecaj na marže HEP-a, dok će INA-e kao prodavatelj i s novim cijenama i dalje svoju robu plasirati po cijenama iznad burzovnih.Iako su cijene plina u Europi u međuvremenu dosta pale, ta cijena plina nije se mijenjala iako je bivši ministar Vrdoljak u predizborno vrijeme najavljivao manje cijene za kućanstva. Dakle, INA je na prodaji plina HEP-u ostvarivala solidan profit. Naime, HEP sada od Ine plin kupuje po 21,5 euro/MWh, dok je cijena na centralnom europskom plinskom hubu 14 eura/MWh, pri čemu treba naglasiti da je riječ isključivo o cijeni robe, bez transportnih troškova.

Vrijeme trajanja ovakvog državnog utjecaja na cijene plina ovisit će o obrazloženom mišljenju koje je Hrvatskoj nedavno poslala Europska komisija. Naime, EK je Hrvatskoj još lani prigovorila na kršenje pravila na tržištu plina, između ostalog zbog “neopravdanih prepreka za izvoz domaćeg plina”, jer se Ini nalaže da sav plin proizveden u Hrvatskoj tu i prodaje. Dakle, INA-i treba dati mogućnost da sama na tržištu formira cijenu domaćeg plina pa i da taj plin izvozi, što je vrlo škakljivo s obzirom na odnose države i MOL-a.

Cijene u okruženju zbog niske cijene nafte al i pritiska EU na Gazprom znatno su se smanjile. Ruski plin kojim se trži u Europi znatno je jeftiniji. 2015. Gazprom je u zemlje koje ne pripadaju središnjoj i istočnoj Europi izvezao 8% više plina ili 159,4 milijarde m3 plina, a prosječna cijena za Europu za 2015. iznosila je 237 do 242 USD za tisuću m3. Isporuke u Njemačku porasle su za 17,1%, u Italiju 12,6%, u Francusku za 36,8%, za Austriju za 11,5%.

You may also like