Jučer predstavljeno
Porez na nekretnine plaćat će se od početka iduće godine i to prvenstveno za stambene, a iznosit će od 0,6 do osam eura po četvornom metru, najavio je u ponedjeljak potpredsjednik vlade i ministar financija Marko Primorac.
Predmet oporezivanja bit će po njegovim riječima prije svega stambene zgrade, a izuzete će biti nekretnine koje služe za poljoprivredu i nestambene djelatnosti.
Oporezivat će se i novoizgrađene nekretnine, od dana izvršnosti uporabne dozvole, a iznimno od dana početka stvarnog korištenja. Da bi bio oslobođen od poreza na nekretninu koju iznajmljuje, vlasnik treba imati s korisnikom sklopljen dugoročni najam od barem deset mjeseci godišnje.
Porez se neće plaćati za nekretnine koje onemogućavaju funkcionalno stanovanje u njima, a izuzete su i nekretnine koje ne mogu služiti stanovanju. Visina poreza bit će od 0,6 do osam eura po četvornom metru, prema odluci općine ili grada a za naplatu poreza jedinice lokalne samouprave moći će odrediti zoniranje svojih područja.
Odluke o visini poreza na nekretnine lokalne jedinice moraju donijeti do 28. veljače iduće godine za 2025., a za svaku iduću godinu do 15. prosinca prethodne.
Porez će se utvrđivati prema stanju na dan 31. ožujka. Jedinicama lokalne samouprave pripast će 80, a središnjoj državi 20 posto prihoda od poreza na nekretnine.
Obveznici poreza bit će i pravne osobe, kao što su banke i poduzeća, a izuzete će pritom biti zgrade javne namjene i one u državnom vlasništvu. Porez se neće plaćati šest mjeseci ako pravna osoba dođe u posjed nekretnine kao zamjenu za nenaplaćena potraživanja. Nakon toga, i za te zgrade plaćat će se porez na nekretnine.
Porez se neće plaćati na nekretnine u kojima se stalni stanuje i one u dugoročnom najmu. Što se tiče kratkoročnog turističkog najma, on će se određivati prema indeksu turističke razvijenosti i iznosit će između 150 i 300 eura za najrazvijenije, za one u drugoj skupini od 100 do 200, trećoj od 30 do 150, a u najnerazvijenijim turističkim područjima 0d 20 do 100 eura po krevetu.
Primorac je najavio i podizanje praga za ulazak u sustav PDV-a sa 40.000 na 50.000 eura, čime bi se broj obveznika koji moraju biti u sustavu PDV-a smanjio za 7.500.
Kada je riječ o porezu na dohodak, Primorac je najavio podizanje osnovnog osobnog odbitka za uzdržavane članove i invalidnost s 560 na 600 eura.
Podiže se prag za primjenu više stope poreza na dohodak s 50.400 na 60.000 eura.
Smanjit će se i maksimalna visina niže i više stope poreza na dohodak. Tako će općine od 1.1. 2025. moći odrediti nižu stopu između 15 i 20, a višu između 25 i 30 posto. Za gradove je to između 15 i 21 posto za nižu i 25 i 31 posto za višu, a za velike gradove i sjedišta županija raspon niže stope je između 15 i 22 posto te više između 25 i 32 posto.
Za Grad Zagreb predloženi rasponi su od 15 do 23 posto za niću i 25 do 33 posto za višu stopu.
Hrvatska obrtnička komora (HOK) pozdravlja porezno rasterećenje i povećanje praga za PDV, no smatra kako je oporezivanje nekretnina dodatno opterećenje građana te kako su u novom krugu porezne reforme mladi obrtnici izostavljeni. Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) kontinuirano inzistira na poreznom rasterećenju rada i poreznoj pravednosti, te je stoga plan poreznih izmjena koje je Vlada predstavila korak u dobrom smjeru, istaknuli su iz HUP-a u komentaru na novi krug porezne reforme.