Norvežani traže više transparentnosti na forexima

Norveški stabilizacijski fond zatražio je u petak više transparentnosti na globalnim tržištima valuta kako bi se smanjili troškovi transakcija i kako bi tržišta bila efikasnija.
Promjene u strukturi trgovine valutama trebale bi ciljati na ravnopravniju poziciju klijenata kako bi se smanjila ogromna dobit trgovaca i osigurala bolja ravnoteža rizika, navode voditelji fonda u strateškom dokumentu.

Norveški stabilizacijski fond najveći je u svijetu i upravlja imovinom ukupne vrijednosti 1.000 milijardi dolara. “Smatramo da su transparentnost i provjerljivost ključne kako bi se ublažio utjecaj prednosti koju donosi upućenost i kako bi se paralelno izbjegao nepovoljan utjecaj na likvidnost tog važnog tržišta”, poručuju iz fonda.

Tri elementa u trgovini valutama zahtijevaju posebnu pozornost i trebala bi biti izmijenjena, ističu, ne tražeći ipak njihovo uklanjanje.

Funkcija “last look” omogućuje trgovcima na fizičkim tržištima da odustanu od već određene cijene. U fondu smatraju da je pristrana i da bi trebala biti kompenzirana manjim razlikama u cijenama i većom likvidnošću.

Drugi element, algoritamske strategije izvršenja, općenito bolje štiti trgovce nego klijente te bi bolje kontrole rizika i veća transparentnost trebali potencijalno dovesti do uvođenja neovisnih algoritama.

Treći prijedlog cilja na uklanjanje “nepovezanosti” između cijena koje utvrđuju trgovci i onih na ′veleprodajnom” tržištu. Zbog nepostojanja te veze klijenti teško mogu utvrditi dobivaju li najbolju moguću transakciju, tumače u fondu.

Inače,  dolar je u ponedjeljak blago ojačao prema košarici valuta na međunarodnim tržištima, uz podršku prošlotjednog oporavka prinosa na američke državne obveznice, dok je najveća gubitnica bila britanska funta.

Dolarov indeks, koji mjeri vrijednost američke prema ostalih šest najznačajnijih svjetskih valuta, jutros je ojačao 0,25 posto, na 94,617 bodova. U prošlotjednom trgovanju oslabio je 0,6 posto jer su ulagači bili razočarani zbog moguće odgode smanjenja korporativnih poreza u Sjedinjenim Državama do 2019. godine.

Eurom se u takvim okolnostima trgovalo po 1,1646 dolara, što znači da je oslabio oko 0,15 posto prema dolaru u usporedbi sa zatvaranjem u petak. Dolar je, pak, oslabio blagih 0,11 posto prema jenu, na 113,37 jena.

Funta je jutros oslabila 0,7 posto prema dolaru, na 1,3087 dolara, nakon najnovijih medijskih napisa o zbivanjima na tamošnjem političkom planu. Zbog toga se funta spustila s najviših razina u osam dana od 1,3229 dolara, koje je zabilježila u petak nakon dobrih vijesti iz britanske industrije.

Preko vikenda su u fokusu bile najnovije političke vijesti vezane uz britansku premijerku Theresu May, koje su gurnule u drugi plan najnovije dobre pokazatelje iz britanskog gospodarstva. List The Sunday Times objavio je da je 40 zastupnika u parlamentu iz konzervativne stranke premijerke May pristalo potpisati pismo o nepovjerenju premijerki.

“Političke vijesti preko vikenda pokazuju da je njezina pozicija pod pojačanim pritiscima i valutna su tržišta odgovorila na takve medijske napise”, rekao je Alvin Tan, valutni analitičar u banci Societe Generale.

Valutni analitičari očekuju daljnje pritiske na slabljenje funte.

S druge strane, podršku dolaru prema košarici valuta pružilo je prošlotjedno jačanje prinosa na dugoročne američke državne obveznice. Razlika među prinosima na 10-godišnje američke državne obveznice u odnosu na referentne njemačke iznosi 198 baznih bodova i nedaleko je najviše razlike u šest mjeseci, od 204 bazna boda, koliko je u iznosila krajem listopada.

You may also like

0 comments