Čelnici Rusije, Njemačke, Francuske i Ukrajine u srijedu će razgovarati o mirovnom procesu u Ukrajini na prvom sastanku o tom pitanju nakon godine dana i u vrijeme rasta napetosti zbog rata u Siriji u kojem Rusija i Zapad podržavaju suprotstavljene strane.
Susret Vladimira Putina, Angele Merkel, Francoisa Hollandea i Petra Porošenka, potpisnika sporazuma iz Minska 2014. konačno je najavljen u utorak, a održat će se u srijedu u Berlinu.
Ne očekuju se odmah konkretni pomaci prema naprijed jer vlada veliko nepovjerenje među sudionicima, a između Rusa i zapadnih zemalja napetosti su se produbile zbog sirijskog sukoba.
Angela Merkel je rekla da ne očekuje “čudo” jer i nakon diplomatskih napora nakon posljednjeg summita u Parizu u listopadu 2015. “nismo stigli kamo smo željeli” i jer nije postignuto trajno primirje između ukrajinskih i proruskih pobunjeničkih snaga.
Svrha summita je, prema francuskom ministru vanjskih poslova, “napredovanje u pitanju izbornog zakona i statusa Donbasa”, kako bi se na istoku Ukrajine mogli održati lokalni izbori.
Petro Porošenko je rekao je da nema velikih očekivanja, a izazvao je ruske kritike pošto je mrežna stranica ukrajinskog predsjedništva najavila da je svrha susreta u Berlinu “potaknuti Rusiju da pokrene sporazume iz Minska”.
Putinov glasnogovornik Dmitrij Peskov rekao je kako ta formulacija pokazuje do koje mjere Ukrajina kani ispuniti svoje obveze te je zaključio da Kijev, za sada, ne čini ništa.
Četvero čelnika slaže se te ističe da alternative za sporazume potpisane u Minsku nema. Od travnja 2014. u sukobu na istoku Ukrajine poginulo je oko 10.000 osoba, iako su više puta proglašena primirja, ali duž linije fronte redovito su se odvijali sukobi.
Moskva, otpužena da pojačava krizu naoružavanjem pobunjenika, redovito odbacuje te optužbe i poziva Ukrajinu da poštuje svoje obveze o autonomiji istoka zemlje nastanjene proruskim stanovništvvom. Sastanak u Berlinu odvija se u kontekstu rusko-američkih napetosti vezanih uz Siriju te uoči summita Europske unije na kojem će se razmatrati pitanje odnosa s Rusijom, ruskih zračnih udara na sirijski grad Alep i sankcija koje su Moskvi nametnute zbog uplitanja u sukob u Ukrajini te pripojenja poluotoka Krima 2014.
