[vc_row][vc_column width=”1/3″]Oklijevanje Njemačke da smanji svoj trgovinski višak doprinosi trgovinskim napetostima u svijetu te povećava rizike koji bi mogli ugroziti globalnu financijsku stabilnost, tvrdi Maury Obstfeld, glavni ekonomist Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).[/vc_column][vc_column width=”2/3″] „U zemljama s viškom na tekućem računu bilance plaćanja kao što je Njemačka vidimo oklijevanje s mjerama, u najboljem slučaju, da se reagira na taj višak“, napisao je Obstfeld u komentaru objavljenom u njemačkom dnevniku Die Welt u ponedjeljak.
MMF i Europska komisija već neko vrijeme potiču Njemačku da pojača domaću potražnju podizanjem plaća i ulaganja, kako bi se smanjile globalne gospodarske neravnoteže. Od svog dolaska u Bijelu kuću, američki predsjednik Donald Trump također je u više navrata kritizirao snagu njemačkog izvoza.
[/vc_column][/vc_row]
Obstfeld smatra da zemlje poput SAD-a, s vanjskom neravnotežom u bilanci plaćanja, trebaju smanjiti proračunski deficit, poticati kućanstva na štednju i postupno normalizirati svoju monetarnu politiku. S druge strane, zemlje s velikim viškom u bilanci plaćanja, poput Njemačke, trebale bi povećati državnu potrošnju, primjerice ulaganjem u infrastrukturu ili digitalizaciju, čime bi njihove kompanije više investirale lokalno nego globalno.
„Neto vanjske pozicije će se sve više razlikovati. To, pak, povećava rizik od poremećaja uzrokovanih promjenama tečajeva valuta ili prilagodbama cijena imovine u zaduženim zemljama na štetu svih. Ako dođe do nagle prilagodbe, tada će i dužničke i vjerovničke zemlje patiti“, rekao je Obstfeld. Zasebno, MMF je upozorio da bi eskalacija nametanja carina i uzvratnih mjera mogla srezati globalni gospodarski rast za 0,5 posto do 2020. godine.
[quote_box name=””]
Cijene hrane snažno su pale u srpnju, odražavajući znatno pojeftinjenje mlijeka i mliječnih proizvoda i šećera zahvaljujući obilnoj ponudi i poboljšanim izgledima za proizvodnju, pokazalo je redovno mjesečno izvješće agencije Ujedinjenih naroda za poljoprivredu FAO.
FAO-indeks cijena košarice osnovnih prehrambenih proizvoda pao je u srpnju 3,7 posto u odnosu na prethodni mjesec, kliznuvši na prosječnih 168,8 bodova. U lipnju cijene su pod utjecajem trgovinskih napetosti između SAD-a i njegovih partnera pale 1,3 posto, čime je prekinut njihov ovogodišnji uzlazni trend. Najsnažnije su u prošlom mjesecu pale cijene mlijeka i mliječnih proizvoda, za 6,6 posto u odnosu na lipanj, pritisnute znatno jeftinijim maslacom i sirom.
Osjetno je pojeftinio i šećer, za šest posto u odnosu na lipanj, s obzirom na poboljšane izglede za proizvodnju u Indiji i na Tajlandu. Donekle su pad cijena zakočila očekivanja smanjene proizvodnje u Brazilu, najvećem svjetskom proizvođaču i izvozniku šećera.
Cijene žitarica također su zamjetno pale u prošlom mjesecu, za 3,6 posto u odnosu na lipanj, spustivši se ispod prošlogodišnje razine. U FAO-u posebno izdvajaju niže izvozne cijene pšenice, kukuruza i riže, iako su prema kraju mjeseca cijene pšenice i kukuruza blago porase.
Indeks koji iskazuje kretanje cijena biljnih ulja pao je u srpnju 2,9 posto, spustivši se na najnižu razinu od početka 2016. godine. U agenciji napominju da je pad cijena u toj kategoriji prehrambenih proizvoda dijelom odraz stanja na tržištu soje koje su pogodile trgovinske napetosti između SAD-a i Kine.
Iznimka je uljana repica koja je poskupjela zbog veće potražnje proizvođača biodizela i nepovoljnih izgleda za urod u Europskoj uniji. Meso je u u srpnju pojeftinilo 1,9 posto u odnosu na lipanj, pri čemu u FAO-u upozoravaju da su revidirali vrijednost indeksa za lipanj zbog viših izvoznih cijena govedine u Brazilu, povezanih sa štrajkom vozača kamiona.
[/quote_box]
