Njemačka ulazi u rekordna zaduženja ove godine

482 milijarde eura

Njemačka planira ove godine izdati dužničke vrijednosnice u rekordnom iznosu od 482 milijarde eura otkada koristi taj instrument unatoč smanjenom iznosu duga koji će biti izdan u četvrtom tromjesečju godine. Savezna agencija za financije objavila je da će u razdoblju od listopada do prosinca Njemačka izdati 104 milijarde eura dužničkih vrijednosnica kada se uključi dug indeksiran za inflaciju.

Radi se o četiri milijarde eura manje od početnog plana, a razlozi za to leže u činjenici da je financijsku podršku u krizi izazvanoj posljedicama Covida 19 koju nudi fond za stabilizaciju gospodarstva (WSF) zatražilo manje tvrtki nego su tamošnje vlasti očekivale.

Savezna agencija za financije objavila je da će se na tržištima kapitala zadužiti za 47 milijardi eura povrh još 57 milijardi eura na tržištima novca. U konačnici će se tako, unatoč ponešto smanjenim potrebama, najjače europsko gospodarstvo zadužiti za rekordnih 482 milijarde eura.

Njemački ministar financija Olaf Scholz od parlamenta je opet, drugu godinu zaredom, formalno zatražio suspenziju ustavne obveze ograničenja zaduživanja kako bi se dopustio neto novih (do) 240 milijardi eura duga u ovoj godini za ublažavanje efekta korona krize i potpora tamošnjem gospodarstvu. Prema pisanju Reutersa, Vlada mora refinancirati i zaduženja koja dospijevaju na naplatu.

Samo u ljetnom kvartalu, Njemačka je otplatila, odnosno reprogramirala, više od 100 milijardi eura starog duga.

S jačanjem inflacije i rastom kamatnih stopa na horizontu na tržišta se vraća neizvjesnost pa se fokus opet okreće prema ulaganjima u obveznice. Obveznička tržišta godinama su u drugom planu zbog milijardi eura (i dolara) likvidnosti koje su središnje banke napumpale u sustav podgrijavajući dionička tržišta. Izdašni monetarni paketi koji dosežu 30 trilijuna (milijarda milijardi) dolara, triput više nego 2008. pritišću prema dolje troškove zaduživanja, prenosi Reuters.

No, tijekom ove godine zabilježene su neuobičajeno velike oscilacije i prinosima pojedinih država iz kojih se može zaključiti da se niska volatilnost, na koju su se ulagači navikli, ne treba uzeti zdravo za gotovo. “Ulagači u imovinu s fiksnim prinosima trebali bi biti dosadni investitori… Oni nisu oni koji vam djeluju kao agresivni toipovi koji se kockaju svako jutro, dakle zašto to sada rade?”, kaže Ludovic Colin, stariji portfolio menadžer švicarskog Vontobela. Na stolu je niz mogućih objašnjenja; od neizvjesnih prognoza kretanja gospodarstva zbog Covinda 19 i implikacija za sredšnje banke do straha o konačnom povratku inflacije, donosi Poslovni dnevnik.

You may also like

0 comments