Analiza
Njemačka se nalazi na političkoj prekretnici nakon što je konzervativni CDU/CSU pod vodstvom Friedricha Merza osvojio 28,8% glasova na saveznim izborima, ostavivši iza sebe desničarski AfD s 20,2% i socijaldemokratski SPD s 16,2%, što je najlošiji rezultat SPD-a od Drugog svjetskog rata. Ova promjena dolazi u trenutku kada se Njemačka suočava s gospodarskom stagnacijom, ratom u Ukrajini i mogućim trgovinskim sukobom s SAD-om. Merz je najavio brzo formiranje koalicijske vlade kako bi se uhvatila u koštac s ovim izazovima, što je dovelo do blagog jačanja eura i rekordnih razina njemačke burze zbog očekivanja poslovno orijentirane vlade. Međutim, formiranje stabilne koalicije bit će ključno za provedbu ekonomskih reformi, poput moguće revizije ograničenja zaduživanja, koje bi moglo omogućiti veća ulaganja u infrastrukturu i digitalnu transformaciju, ali vjerojatno uz smanjenje socijalnih izdavanja. Stabilna vlada ključna je za održavanje povjerenja investitora i sprječavanje daljnje političke polarizacije, dok bi revizija fiskalnih pravila mogla potaknuti gospodarski rast.
Energetska politika bit će jedan od ključnih fokusa nove vlade, posebice s obzirom na najavu “labavljenja zelenih politika”. Ovo bi moglo uključivati ponovno razmatranje uloge nuklearne energije u energetskom miksu Njemačke, što bi moglo smanjiti ovisnost o uvozu energije i poboljšati energetsku sigurnost. Renuklearizacija bi također mogla pomoći u stabilizaciji cijena energije, koje su skočile nakon rata u Ukrajini, te time podržati ekonomski oporavak. Međutim, ovakav zaokret mogao bi izazvati otpor među Zelenima i dijelom javnosti koji podržava obnovljive izvore energije. Nova vlada morat će pažljivo balansirati između energetske sigurnosti i ekoloških ciljeva kako bi osigurala dugoročnu održivost energetskog sektora, dok bi povećana energetska neovisnost mogla smanjiti ekonomske rizike povezane s globalnim energetskim tržištima.
Njemačka ekonomija suočava se s izazovima na međunarodnoj sceni, posebice zbog svoje izloženosti kineskim ekonomskim problemima i potencijalnim trgovinskim tenzijama s SAD-om. Nova vlada pod vodstvom Merza mogla bi nastojati diversificirati trgovinske odnose ili pregovarati o boljim uvjetima s ključnim partnerima kako bi smanjila ovu ranjivost. Osim toga, s obzirom na pozive AfD-a za izlazak iz EU-a i eurozone, Merz će morati pažljivo balansirati između nacionalnih interesa i održavanja stabilnosti unutar EU-a, budući da bi bilo kakav potez prema napuštanju eurozone mogao destabilizirati euro i potaknuti veću političku neizvjesnost u Europi. Revizija fiskalnih pravila mogla bi omogućiti veća ulaganja u infrastrukturu, što bi potaknulo ekonomski rast i smanjilo ovisnost o vanjskim tržištima, dok bi trgovinska diversifikacija mogla zaštititi njemačku ekonomiju od globalnih šokova
Unatoč značajnom uspjehu AfD-a, koji je osvojio 20,2% glasova i postao druga najjača stranka, ostale političke stranke, uključujući CDU/CSU, odbacuju suradnju s njima, što onemogućuje njihovo sudjelovanje u vlasti. AfD je profitirao na nezadovoljstvu birača migracijom i rastom cijena, ali njegovi ekstremistički stavovi, poput poziva na izlazak iz EU-a i protjerivanje migranata, ostaju marginalizirani. Ipak, rast AfD-a predstavlja izazov za Merzovu vladu, koja će morati riješiti pitanja migracije i ekonomske stabilnosti kako bi spriječila daljnji uspon desničarskih snaga. Stabilnost eura i budućnost EU-a ovise o sposobnosti Njemačke da održi koherentnu i proeuropsku politiku, unatoč unutarnjim političkim tenzijama. Nova vlada morat će osigurati da gospodarske reforme podržavaju stabilnost eura, dok bi politička nestabilnost mogla ugroziti povjerenje investitora u njemačku i europsku ekonomiju.
Nova vlada suočava se s društvenim i političkim izazovima, posebice u pogledu migracijske politike, koja je bila ključna tema izborne kampanje. Merz je tijekom kampanje obećao strožu kontrolu migracija, što je bila ključna tema za mnoge birače. Ako uspije provesti ove mjere unatoč mogućim pritiscima koalicijskih partnera, poput SPD-a ili Zelenih, to bi moglo pomoći u smanjenju podrške AfD-u, čime bi se smanjila politička polarizacija i osigurala stabilnost za provedbu ekonomskih i energetskih reformi. Međutim, ako vlada popusti u ovom pitanju, AfD bi mogao nastaviti rasti i postati još veća prijetnja političkoj stabilnosti na idućim izborima, što bi moglo ugroziti gospodarski oporavak. Stoga, sposobnost Merzove vlade da ostvari ravnotežu između ekonomskih reformi, energetske sigurnosti i društvenih pitanja bit će presudna za budućnost Njemačke i njezinu ulogu u Europi, dok će stabilna politička situacija biti ključna za privlačenje investicija i održavanje gospodarskog rasta.
Poslovni instituti i dalje pesimistični
Njemački ekonomisti i dalje su skeptični u pogledu ekonomske situacije u zemlji. Pokazatelj gospodarske klime, koji izračunava münchenski institut Ifo, u veljači je ostao na 85,2 boda, koliko je iznosio iu siječnju prema sezonski prilagođenim podacima. Tvrtke su nešto manje zadovoljne trenutnom situacijom, dok su se izgledi poboljšali.
Kako je naglasio Ifo, tvrtke čekaju vidjeti što će budućnost donijeti. Raspoloženje u prerađivačkoj industriji se popravilo. I dok tvrtke trenutno stanje ocjenjuju lošijim, manje su pesimistični u pogledu narednih mjeseci, također zbog stabilizacije narudžbi.
Raspoloženje se popravilo iu maloprodaji, čemu su pripomogla optimističnija očekivanja za iduće mjesece. I trgovci na malo i veletrgovci također su nešto bolje ocijenili trenutno stanje.
U građevinarstvu je pak došlo do poboljšanja indeksa zbog nešto manje pesimističnih očekivanja. S druge strane, građevinari trenutno stanje ocjenjuju lošijim, a najveći problem ostaje nedostatak novih poslova.
U međuvremenu je indeks pao u uslužnom sektoru, gdje su tvrtke manje zadovoljne trenutnom situacijom, a također i nesigurnije u pogledu izgleda. Prema Ifi, skepticizam se posebno povećao u transportu i logistici.
