Njemačka i dalje prima izbjeglice, migranti žure prema toj zemlji prije mjera zatvaranja granica

Izbjeglice će nastaviti stizati u Njemačku unatoč odluci vlade da privremeno uvede granične kontrole, a nove mjere ne utječu na pravo na azil za osobe koje su progonjene, rekao je u ponedjeljak glasnogovornik njemačke vlade. “Privremene granične kontrole ne znače potpuno zatvaranje granica – to je nešto sasvim drugo. Izbjeglice će nastaviti stizati u Njemačku”, rekao je Steffen Seibert na konferenciji za novinare te dodao kako se vlada nada da će se proces ulaska migranata i izbjeglica odsad odvijati mirnije.

“Naša načela nisu se izmijenila – i dalje nas vodi humanost i pravo na zaštitu politički progonjenih i ratnih izbjeglica”, kazao je te dodao da će se kancelarka Angela Merkel u utorak sastati s premijerima 16 njemačkih saveznih država, predsjednikom njemačkog Saveznog ureda za migracije i izbjeglice (BAMF) i nekim ministrima u vladi te s njima razgovarati o azillu i o izbjegličkoj politici. Kancelarka će u utorak u Berlinu razgovarati s austrijskim kancelarom Wernerom Faymannom o tomu na koji se način nastaviti nositi s izbjegličkom krizom, a na dnevnom redu njemačkoga kabineta u utorak poslijepodne bit će iste točke dnevnog reda.

Hrvatska je i do sada u izbjegličkoj krizi u Europi pokazivala solidarnost i pokazivat će i u ubuduće te za nju nisu najvažnija pitanje koliko će koja država primiti izbjeglica i migranata, izjavio je u ponedjeljak u Bruxellesu hrvatski ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić. “Za Hrvatsku trgovina i bojke nisu najvažnija pitanja jer se ovdje radi o europskim vrijednostima. Hrvatska je i do sada pokazivala solidarnost i pokazat ćemo je i u ovom trenutku ozbiljne izbjegličke krize”, rekao je Ostojić prije početka izvanrednog sastanka ministara unutarnjih poslova.

Zbog nezapamćene izbjegličke krize u ponedjeljak se u Bruxellesu na izvanrednom sastanku okupili ministri unutarnjih poslova zemalja članica EU-a. Pred ministrima su dva prijedloga Europske komisije. Jedan je iz svibnja o raspodjeli 40.000 izbjeglica, koji se nalaze u Grčkoj i Italiji, a drugi je od prošlog tjedna kada je Komisija predložila kvote za raspodjelu još 120.000 izbjeglica, ovaj put iz Mađarske, Grčke i Italije.

Ostojić je rekao da Hrvatska podržava uspostavu registracijskih centara kako bi se izbjeglice mogle registrirati te davanje pomoći trećim zemljama. “Podržavamo i pomoć trećim zemljama, to se ne odnosi samo na Tursku, Libanon i slične zemlje već i na naše susjede sa zapadnog Balkana, što bi podrazumijevalo pomoć i njihovim prihvatnim centrima”, rekao je Ostojić.

Ostojić je rekao da se ne može isključiti mogućnost da izbjeglice, nakon što Mađarska zatvori svoje granice krenu preko BiH i Hrvatske, ali da je Hrvatska spremna za to. “Sve opcije su naravno otvorene i činjenica je da bi uz takve restriktivne mjere (u Mađarskoj) oni mogli krenuti prema Hrvatskoj. Ono što je sigurno jest da smo sustav pripremili za to i nadamo se da do takvih stvari neće doći”, rekao je.

Slijedom priljeva velikog vala izbjeglica u EU se strahuje za budućnost schengenskog prostora, jednog od najvećih europskih postignuća. Njemačka je u nedjelju ponovno uvela kontrole na svojim granicama, a u ponedjeljak je slijedila Austrija, a jače kontrole uvele su i Češka i Slovačka. Slično je najavila i Poljska.

Europska komisija je u ponedjeljak potvrdila da je zasad dobila samo službenu obavijest od Njemačke. U Europskoj komisiji ne žele govoriti o “suspenziji” Schengena, nego o privremenom uvođenju graničnih kontrola. Zemlje članice u prvom pokušaju nisu prihvatile prvi Komisijin prijedlog o obvezujućim kvotama. Umjesto toga, one su na dobrovoljnoj osnovi pristale zasad primiti nešto preko 32.000 ljudi od 40.000. Međutim, o tome nije donesena još nikakva formalna odluka. Očekuje se da će na današnjem sastanku biti donesena odluka o prvom prijedlogu, pri čemu to ne mora značiti da će dosegnuti brojku od 40.000. Riječ je o tome da je naseljavanje tih izbjeglica po zemljama članicama predviđeno u razdoblju od dvije godine, stoga ima dosta vremena za dostizanje traženog broja.

Što se tiče drugog prijedloga o 120.000, Komisija očekuje da se o tome postigne politički dogovor, iako je to još daleko od sigurnog.

Među zemljama istočne i srednje Europe raste otpor prema obvezujućim kvotama, dok to s druge strane podržavaju Njemačka i Francuska. Teoretski je moguće donijeti odluku i kvalificiranom većinom, ali svi u EU ističu da bi voljeli vidjeti konsenzus. Preglasavanje zemalja koje se protive obvezujućim kvotama ne bi pomoglo u provedbi odluke. Hrvatska je iz prvog prijedloga spremna prhvatiti 400 ljudi, uz još 150 ljudi, koji se trenutačno nalaze izvan EU-a, a imaju pravo na međunarodnu zaštitu.

Prema drugom prijedlogu, Hrvatska bi od 120.000 ljudi trebala primiti 1064, što je također, za hrvatsku vladu prihvatljivo. Prijedlozi Komisije odnose se na ljude koji imaju velike izglede za dobivanje azila, Iračane i Sirijce. Zbog velikog priljeva ljudi koji bježe od rata dovedeno je u pitanje pravilo prema kojem zahtjev za azil razmatra ona zemlja članica u koju izbjeglice prvo uđu na teritorij EU-a. To je stvorilo goleme probleme Italiji i Grčkoj, koje se s time ne mogu nositi same.

Nakon otvaranja rute kroz zapadni Balkan, Mađarska je postala zemlja u koju su izbjeglice sve više ulazile. Međutim, čini se da se Mađarska protivi prijedlogu Komisije i ne želi nikakve kvote. Budimpešta ne želi da ju se uključuje u taj prijedlog. Po nekim procjenama, u Mađarskoj više nema ni izbliza 54.000 izbjeglica, koje bi trebalo raseliti po ostalim zemaljama EU-u, jer ih je većina već otišla u Njemačku i Austriju. S druge strane, zatvaranjem granice prema Srbiji zaustavio bi se dotok novih izbjeglica i time bi za Mađarsku problem bio riješen, jedno je od tumačenja poteza mađarske vlade. Ne postigne li se politička suglasnonost oko distribucije 120.000 izbjeglica, moguće je još tijekom ovoga mjeseca izvanredni čelnika zemalja članica EU-a.

Migranti su u ponedjeljak požurili preko Balkana vlakovima, autobusima i taksijima, pokušavajući stići do Europe prije utorka kada na snagu stupaju oštre mjere desne mađarske vlade kojima je cilj zaustaviti golemi priljev ljudi s Bliskog istoka.

Mađarska je zaprijetila da će od utorka uhititi i zatvoriti svakoga tko ilegalno pokuša prijeći južnu granicu sa Srbijom i zadržati u logorima tražitelje azila u nastojanju da zaustavi priljev migranata, od kojih su mnogi sirijske izbjeglice, preko balkanskog poluotoka.

Brojni od njih žure prije uvođenja novih mjera koje će zasigurno usporiti prelazak preko Mađarske prema bogatijim zemljama sjeverne i zapadne Europe.

Mađarska policija objavila je da je rekordnih 5809 ljudi ušlo iz Srbije u nedjelju, a još 5353 stiglo ih je u ponedjeljak dopodne. Velik dio odmah je vlakom poslan prema austrijskoj granici, prenosi Reutersov fotoreporter. “Čuli smo da će Mađari zatvoriti granicu 15. rujna, pa smo morali ubrzati put iz Grčke”, rekao je 24-godišnji student inženjerstva Amer Abudalabi iz Damaska. “Nismo spavali od subote ujutro i jako sam umoran”, dodao je.

Reutersov fotoreporter vidio je vojnike naoružane automatskim puškama uz mađarsku stranu žičane ograde koju vlada premijera Viktora Orbana gradi uz granicu sa Srbijom i planira je dovršiti do listopada. No, zasad se ne vide neke organizirane akcije zaustavljanja ili usporavanja prolaza migranata. Mađarski vlak krenuo je iz pograničnog mjesta Roszke prema Austriji, s više od stotinu migranata u svakom od 16 vagona.

Mađarska je na prvoj crti najgore izbjegličke krize u Europi od ratova u bivšoj Jugoslaviji 90-tih godina prošlog stoljeća. Nešto više od tjedan dana otkako su ukinule ograničenja za ulazak migranata iz Mađarske, Austrija je u ponedjeljak slijedila primjer Njemačke i ponovno uvela kontrole na unutarnjim granicama EU-a. Time je u praksi suspendiran 20-godišnji Schengenski režim koji omogućuje slobodno kretanje unutar kontinenta. Beč je također najavio da će razmjestiti vojsku radi zaštite istočnih granica.

You may also like

0 comments