[vc_row][vc_column width=”1/3″]Europska komisija mogla bi sniziti kapitalne zahtjeve za ekološki prihvatljiva ulaganja banaka kako bi potaknula zeleno gospodarstvo i pojačala borbu protiv promjene klime na Zemlji, kazao je u utorak visoki europski dužnosnik.[/vc_column][vc_column width=”2/3″]Komisija “pozitivno gleda” na planove da se smanje kapitalni zahtjevi za zelena ulaganja banaka, kazao je na summitu o financiranju borbe protiv promjene klime u Parizu potpredsjednik EK Valdis Dombrovskis.[/vc_column][/vc_row]
“To bi se u prvoj fazi moglo napraviti sniženjem kapitalnih zahtjeva za određena ulaganja štedljiva prema klimi, poput hipoteka na energetski štedljivim nekretnina,a ili električnim automobilima”, kazao je dužnosnik EK u govoru na konferenciji sazvanoj povodm druge godišnjice Pariškog sporazuma o klimi.
Model za smanjene zahtjeve mogle bi biti “postojeće olakšice za ulaganja u mala i srednja poduzeća ili visoko kvalitetne infrastrukturne projekte”, dodao je Dombrovskis.
Trenutno EU odobrava sniženje kapitalnih zahtjeva za 23,81 posto na izloženost banaka malim kompanijama kod ulaganja nižih od 1,5 milijuna eura. Razmatraju također smanjenje od 15 posto za udio ulaganja iznad tog praga.
Financiranje borbe protiv promjene klime bit će sastavni dio paketa mjera koje EU namjerava predstaviti javnosti u ožujku iduće godine sa ciljem poticanja ‘zelenih’ ulaganja i smanjenja emisija štetnih ugljičnih plinova do 2030. godine za 40 posto u skladu s važećim planovima.
U Bruxellesu procjenjuju da je za ostvarenje tog cilja potrebno dodatnih oko 180 milijardi eura ulaganja godišnje u nisko-ugljične projekte.
ING prestaje financirati projekte bazirane na ugljenu
Nizozemska banka ING odvojeno je u utorak objavila da od kraja 2025. godine više neće financirati energetske kompanije koje više od pet posto energije proizvode iz ugljena.
Tim potezom banka intenzivira nastojanja u smjeru globalne tranzicije na nisko-ugljičnu ekonomiju, dogovorene 2015. godine Pariškim sporazumom o promjeni klime. “Shvatili smo da doprinos ciljevima iz Pariškog sporazuma znači i jasnu odluku o tome što više nećemo financirati, posebno kada postoje dobre alternative”, naglasio je u priopćenju potpredsjednik uprave ING-a Koos Timmermans.
“Poduzimamo ovaj odlučan korak u sklopu našeg općeg cilja podrške energetskoj tranziciji”, dodao je Timmermans. Iz banke najavljuju pomoć kompanijama s projektima u segmentu obnovljivih izvora energije i potporu novim klijentima koji proizvode manje od 10 posto energije iz ugljena pod uvjetom da imaju strategiju svođenja tog udjela na nulu do 2025. godine, dodaje se.
Također najavljuju da će u istom razdoblju postupno prestati kreditirati pojedinačne termoelektrane na ugljen.
[quote_box name=””]
Hrvatski premijer Andrej Plenković istaknuo je u utorak u Parizu da je potrebno bolje komunicirati s građanima o tome što donosi Europska unija i da je to jedan od načina za suprotstavljanje populizmu.
Plenković je održao predavanje u Institu političkih znanosti Sciences Po u Parizu na temu “Perspektive i hrvatsko iskustvo, 4 godine nakon ulaska u EU”. Čuveni Sciences Po najprestižniji je institut političkih znanosti u Francuskoj i 4. najbolje rangirani u svijetu. Na vrlo posjećenom predavanju, na kojem su se studentima pariškog fakulteta pridružili i njihovi kolege iz Dijona, Plenković je govorio o hrvatskim iskustvima od osamostaljenja, obrane zemlje do pristupnih pregovora i članstva u EU-u.
Hrvatska je imala puno teži put u odnosu na ostale zemlje koje su se u zadnje vrijeme pridružile EU-u, jer je paralelno s obnovom zemlje morala provoditi strukturne reforme i prilagodbe kako bi zadovoljila kriterije Europske unije. Plenković je istaknuo da njegova vlada provodi sveobuhvatne reforme i da su pred njom još brojne reforme poput javne uprave, pravosuđa, mirovinskog sustava. Iznio je podatke o gospodarskom rastu, inflaciji, padu nezaposlenosti, izlasku iz postupka prekomjernog deficita.
Kao glavne ciljeve na kojima će njegova vlada raditi naveo je ulazak u schengenski prostor, za koji će Hrvatska biti spremna 2019. te ulazak u eurozonu. Plenković kaže da je potrebno puno bolje komunicirati s građanima o tome što donosi članstvo u EU.
Na upit kako se suprotstaviti desnom i lijevom populizmu u Hrvatskoj, Plenković je rekao da “nema unvirzalnog recepta”. Rekao je da je on prvi hrvatski premijer koji redovito izvještava parlament o svim sastancima Europskog vijeća, a da populisti zloupotrebljavaju raspravu u Hrvatskome saboru govoreći o svemu drugome samo ne o europskim temama, a isključivo u dnevnopolitičke populističke svrhe.
Plenkoviću je postavljeno i pitanje o tome kakav je službeni stav Hrvatske o Haškom sudu i njegovoj presudi u slučaju šestorice hrvatskih čelnika iz BiH.
Plenković je ponovio svoje ranije izneseno stajalište da je Hrvatska jedna od zemalja koje su snažno podržale osnivanje Haškog suda i da poštuje njegove presude. Dodao je da je Hrvatska nezadovoljna činjenicom što se tri puta pokušala uključiti u proces bosanskohercegovačkoj šestorici kao prijatelj suda kako bi objasnila element koje je iznijelo tužiteljstvo o ulozi prvog hrvatskog predsjednika i njegovih suradnika, ali da je sva tri puta bila odbijena.
[/quote_box]
