Niti OPEC niti Rusija neće smanjivati proizvodnju

Cijena nafte na svjetskim se tržištima spustila na nešto više od 44 dolara po barelu, a analitičari na svjetskim burzama neuspješno prognoziraju koje je dno koje će nafta dosegnuti. Posljedica je to rekordne proizvodnje nafte u svijetu prouzročene borbom članova OPEC-a i proizvođača uglavnom iz SAD-a koji se koriste metodom frakturiranja. U tom natjecanju izgubile su obje strane jer je nafta u godinu dana izgubila oko 50 posto vrijednosti, a unatoč najavama iz OPEC-a da bi se cijene morale korigirati, u 2016. godini teško je očekivati povratak na vrijednosti iznad sto dolara.

Članovi OPEC-a sastaju se 4. prosinca, a uoči tog sastanka već je najavljeno da će se proizvodnja u iduće dvije do tri godine podići. Samo Saudijska Arabija planira proizvodnju podići na 3,5 milijuna barela dnevno. To je korekcija od 20 posto u odnosu na trenutačno stanje. Ukupna OPEC-ova proizvodnja kreće se oko 31 milijun barela dnevno. Ne popuštaju ni na drugoj strani pa se dio industrije koja se bavi frakturiranjem i dalje snažno podupire kreditima unatoč procjeni da je taj tip proizvodnje profitabilan tek na vrijednosti nafte od 70 dolara po barelu. A ta cijena još se duže vrijeme neće zabilježiti, ako je vjerovati procjenama jedne od najvećih bonitetnih kuća u svijetu, jer Moody’s kaže da će tek u 2017. cijena nafte premašiti razinu od 55 dolara po barelu. OPEC to može izdržati jer je riječ o prosječnoj cijeni za dugog razdoblja. Naime, prosječna cijena nafte korigirana za inflatorne utjecaje u posljednjih je 140 godina iznosila 30 dolara po barelu, u razdoblju nakon II. svjetskog rata naovamo cijena je u prosjeku iznosila 42 dolara po barelu, od 1980 do sada iznosila je u prosjeku 53 dolara po barelu, a korekcija prema gore zabilježena je u posljednjih 15 godina pa je prosjek do 2000. do danas iznosio 64,5 dolara po barelu. Visoka cijena nafte u posljednjih 15 godina posljedica je ekspanzije Kine koja je dizala cijene energenata i metala te prosječan svjetski rast. Upravo je zato zanimljivo rušenje vrijednosti domaće valute, juana, na koje se kineska središnja banka odlučila prije nekoliko mjeseci, donosi Večernji list.

Juan se sve više nameće kao valuta koja bi mogla konkurirati dolaru pa u J. P. Morganu očekuju da će se u idućih pet godina oko 350 milijardi dolara uložiti u kineske obveznice. To nikako ne znači da će SAD na ikakav način držati Kinu u šaci jer Kina s druge strane drži 1,27 bilijardi dolara američkog duga. “Igre valuta” i usporavanja kineskog rasta dodaju argument u očekivanju niske cijene nafte u srednjem razdoblju, odnosno sve do 2018. kada će prema predviđanjima Moody’sa u prosjeku premašiti 63 dolara po barelu. U godini pred nama energenti će i dalje biti jeftini, a osim energenata jeftin će biti i novac jer se tek krajem 2016. očekuje restriktivnija monetarna politika, odnosno dizanje referentnih kamatnih stopa i to samo u SAD-u. Izazovi godine bit će razina investicija u Kini koja se okreće domaćem tržištu jer bi usporavanje investicija moglo dovesti do velikog pada u financijskim tržištima te inflacija na američkom tržištu koje bilježi stabilan ekonomski rast.

Rusija neće smanjivati proizvodnju nafte, izjavio je ruski ministar energetike Aleksandr Novak. “Usmjereni smo na ostvarenje cilja proizvodnje od 525 mil. tona godišnje kako je to zacrtano u strategiji razvoja energetskog sektora”, tvrdi on i objašnjava da se radi o proizvodnji na razini 10,5 mil. bbl/d, komentirajući navode Međunarodne agencije za energiju (IEA) koja predviđa da će ruska proizvodnja nafte do 2020. pasti upravo na tu razinu, javlja ruski portal ‘Oil and Gas Eurasia’.

Istodobno, najveća ruska naftna tvrtka Rosneft pregovara s kineskom vladom o većem sudjelovanju Kine u istraživanju i proizvodnji nafte i plina u ruskim vodama Arktika. Procjenjuje se da bi podmorje Arktika moglo sadržavati goleme količine nafte i plina pa je interes brojnih tvrtki velik, a Rosneft je u rujnu 2015. godine potpisao ugovore o suradnji s norveškom naftnom tvrtkom Statoil i kineskom tvrtkom China Oilfield Services (COSL) za bušenje dvije istražne bušotine u Ohotskom moru, javlja ruski portal ‘Sputnik News’.

You may also like