Niski kreditni rejting imamo zbog visokog udjela javnog duga u BDP-u

Tijekom listopada prošle godine iznos duga opće države smanjen je za 2,2 milijarde kuna na iznos od 283,8 milijardi kuna, što je primarno rezultat činjenice da je država glavninu svojih potreba za zaduživanjem obavila u prethodnim mjesecima te da se u izborno vrijeme nisu mogle stvarati nove obveze. Ipak, na godišnjoj je razini nastavljen rast javnog duga koji je povećan za 7,9 milijardi kuna ili za 2,9 %. Riječ je o najnižemu međugodišnjem rastu od kolovoza 2008. godine.

U prvih deset mjeseci 2015. godine javni je dug ukupno povećan za 4,2 milijarde kuna, pri čemu se 4,3 milijarde odnosilo na prirast unutarnje komponente duga, dok je istodobno inozemni dug smanjen za 169,2 milijuna kuna. I dalje glavninu prirasta duga stvara središnja država (4,7 milijardi kuna) zbog potrebe financiranja visokoga proračunskog manjka, dok su istodobno fondovi socijalne sigurnosti smanjili razinu svog duga za 1,4 milijuna kuna, a lokalna država za 462,9 milijuna kuna.

Složenu situaciju s javnim dugom u Hrvatskoj potvrđuju i podaci iz Izvješća o fiskalnoj održivosti u 2015. (Fiscal Sustainability Report 2015) Europske komisije. Prema analizama iz navedenog izvješća, u kratkom roku niti jedna europska država nema visok rizik fiskalne održivosti, pri čemu se za Hrvatsku kao važni kratkoročni izazovi ističu pitanja primarnoga proračunskog deficita, neto stranih ulaganja i loših kredita. Situacija za Hrvatsku znatno je nepovoljnija u srednjem roku u kojem se ocjenjuje postojanje visokih rizika (s još deset europskih zemalja: Belgija, Irska, Španjolska, Francuska, Italija, Portugal, Rumunjska, Slovenija, Finska i Ujedinjeno Kraljevstvo), zbog visokog udjela javnog duga u BDP-u i nastavka njegova rasta. Štoviše, među zemljama s trenutnim udjelom javnog duga u BDP-u nižim od 100 %, Hrvatska uz Francusku ostaje jedina zemlja za koju se ocjenjuje, pod pretpostavkom nastavka iste fiskalne politike, da će se i u narednih deset godina nastaviti rast udjela duga u BDP-u. Drugim riječima, prema navedenoj analizi, vjerojatnost da će udio javnog duga u BDP-u u Hrvatskoj u 2020. godini biti veća nego u 2015. godini je 65 %. Procjenjuje se da bi pri normalnim gospodarskim uvjetima i nepromijenjenoj fiskalnoj politici udio javnog duga u BDP-u narastao na 96,7 % u 2020. godini te na 105,3 % u 2026. godini. Kada je riječ o dugoročnim rizicima fiskalne održivosti, definiranima kao mogućnost zadržavanja dosegnutog udjela javnog duga u BDP-u, Hrvatska se nalazi u grupi od jedanaest zemalja niskog rizika, prvenstveno zbog padajućeg udjela troškova povezanih sa starenjem stanovništva. Navedena se ocjena temelji na postojećem mirovinskom sustavu koji bi rezultirao opadanjem izdataka za mirovine. Drugim riječima, nije uzet u obzir rizik neadekvatnosti samoga mirovinskog sustava u kojem je odnos mirovina i plaća trenutno jedan od najnižih u okviru zemalja Europske unije, a prema navedenoj bi analizi udio prosječne mirovine u prosječnoj plaći dodatno pao na 27 % u 2030. godini te na samo 22 % u 2060. godini.

Proteklih je dana i agencija Fitch potvrdila neinvesticijski rang kreditnoga rejtinga za Hrvatsku s negativnim izgledima, naglašavajući visoku razinu javnog duga i tendenciju njegova rasta kao jedan od važnih razloga niskoga rejtinga i negativnih izgleda. Stoga je programsko usmjerenje Vlade Republike Hrvatske na smanjenje duga i deficita s pravom fokusirano na područje u kojem su potrebne hitne promjene temeljene na provedbi strukturnih reformi i učinkovitijem upravljanju javnim dugom.

Komentar direktora Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimira Savića: „Visoki udio javnog duga u BDP-u i nastavak njegova rasta u Hrvatskoj jedan su od važnih razloga zadržavanja niskog, neinvesticijskoga kreditnog rejtinga i njegovih negativnih izgleda. Stoga su smanjenje proračunskog deficita i javnog duga područja u kojima su potrebne neodgodive promjene i prilagodbe.“

You may also like

0 comments