Nikada manji vojni proračun

I Oreškovićeva Vlada, poput svih poslijeratnih, na početku svog mandata odlučila je pokazati kako se štedi – vježbajući na vojnom proračunu. Prema najavama, proračun za vojsku u 2016. trebao bi iznositi oko 3,8 milijardi kuna, što je čak oko 300 milijuna kuna manje od prošlogodišnjeg proračuna. Ili, kako tvrde u MORH-u, 150 milijuna manje od realiziranog proračuna u zadnjoj godini mandata ministra Ante Kotromanovića.

Njegov nasljednik iz Domoljubne koalicije, ministar Josip Buljević tako će krenuti iz izuzetno neugodne pozicije jer malo je tko očekivao da će i nova Vlada kresati po vojsci, nakon što je prošlih godina postignut konsenzus u Hrvatskoj i u NATO-u da se hrvatski vojni proračun više ne umanjuje. Zadrži li se plan da se vojsci namijeni 3,8 milijardi kuna, bit će to neslavni, najniži mirnodopski proračun u povijesti nove Hrvatske. Nakon prvih velikih kresanja koje je, uglavnom umirovljenjem tisuća vojnika, provela Račanova Vlada, proračun vojske stabilizirao se 2004. na oko 6,5 milijardi kuna. Prije samo pet godina vojni je proračun iznosio 5,1 milijardu kuna.

Ovih je dana, na oproštaju s funkcije načelnika Glavnog stožera OSRH general Drago Lovrić priznao da se, samo u njegovu mandatu, vojni proračun srozao za oko 2,8 milijardi kuna godišnje (!?). Novi načelnik, general Mirko Šundov, moći se samo sanjati o nekadašnjim svotama. Problem je njegov, a još više novog ministra Buljevića, koji ima ambicioznih planova za postavljanje nove strategije MORH-a, što s ovakvim budžetom ne može ni početi provoditi. Skromni budžet uglavnom se, naime, troši za plaće 16.000 zaposlenika, na što je u prošle dvije godine otpadalo oko 59% (2,44 mlrd. kn), dok materijalni rashodi čine 35% (1,47 mlrd. kn). Ove dvije stavke, plaće i materijalni troškovi, čine više od 90 posto svih troškova. U stavci materijalnih troškova krije se, zapravo, sve ono u što se zaklinju ministri i vlade – a to je “modernizacija hrvatskih Oružanih snaga”. Za nju je prošle godine priteklo oko milijardu i pol kuna, a ove će godine, prema planu ministra financija Zdravka Marića, preostati 1,2 mlrd. kuna.

Osim problema unutar vojske, gdje su uglavnom nezadovoljni vojnici i časnici zbog pada standarda kojem su bili izloženi u četiri godine Kotromanovićeva štedljivog mandata (ukidanje prekovremenih, dodataka, obroka) – novi ministar, a i Oreškovićeva Vlada bit će izloženi i nezadovoljstvu NATO-a.

Hrvatska je još 2014. na summitu NATO-a obećala da će zaustaviti trend smanjivanja troškova za obranu. Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović otišla je i korak dalje od bivšeg ministra obrane koji je obećao da će zamrznuti pad budžeta. Ona je za posjeta sjedištu NATO-a kazala je da će “Hrvatska početi povećavati izdvajanja za obranu dok ne dosegnu iznos od dva posto BDP-a”. To je i prošle godine bilo optimistično, s obzirom na to da je RH trošila tek oko 1,30 posto nacionalnog dohotka, a 2% bi iznosilo oko 6,6 mlrd. kuna, donosi Večernji list.


Nadalje, upravo kako bi Hrvatska počela povećavati izdvajanja za obranu SAD je počeo pojačano donirati naoružanje. Najprije nekoliko stotina oklopljenih, protuminskih vozila, da bi u 2016. krenula i isporuka 16 izvidničko-borbenih helikoptera OH-58 Kiowa. Donacija vrijedi 1,7 mlrd. kuna, a problem je što nijedna Vlada nije promijenila nebulozu da se i na takve donacije mora platiti PDV pa će Buljević i Orešković morati iz proračuna platiti PDV na helikoptere od oko 300 milijuna kuna! Smanji li toliko RH proračun za vojsku, možda i Amerikanci prestanu slati nove donacije.

Daljnje smanjivanje vojnog proračuna Hrvatsku dovodi u veliku opasnost jer sve su okolne države već poslale vojsku na granice ili se to pripremaju učiniti. Očekuje se novi ogromni val migranata s Bliskog istoka pa svi već dižu vojsku i, naravno, povećavaju vojni budžet. Hrvatska se, naprotiv, odlučila baš ga sada dotući do kraja.

You may also like

0 comments