Nijemci ponovno vole nuklearnu energiju?

Zbog vala poskupljenja?

Njemačka javnost, ali i stručnjaci, sve su manje skloni potpunom napuštanju nuklearne energije što je vlada u Berlinu najavila 2011. nakon katastrofe u Fukushimi.

Cijene struje na spot tržištu u Njemačkoj skočile su 140 posto od početka godine. To se za sada nije pretjerano odrazilo na kućanstva koja su u prvom polugodištu plaćala tek 4,7 posto skuplju struju.

Međutim, sve se više njemačkih građana pribojava da će uskoro ipak morati plaćati daleko skuplju energiju. Njemačka trenutno četvrtinu svojih potreba za strujom zadovoljava iz ugljena, a dodatnih 25 posto iz obnovljivih izvora.

Prirodni plin sudjeluje sa 16 posto, a nuklearna energija s 11 posto u energetskom miksu. U prosincu će tri od šest preostalih nuklearnih reaktora biti ugašeno, a ostatak prestaje s radom iduće godine. S obzirom na to da Njemačka smanjuje i udjel energije iz termoelektrana, gašenje nuklearki moglo bi dodatno povećati cijene struje.

Anketa provedena u rujnu na 1000 ispitanika pokazala je da tri četvrtine Nijemaca smatra da bi vlada trebala obuzdati rast cijene struje. Od toga 31 posto tvrdi da bi podržalo produženje rada nuklearki ako bi to stabiliziralo cijene, prenosi Deutsche Welle.

Time je podrška nuklearkama narasla za 11 posto od 2018. godine. No, nova vladajuća koalicija socijaldemokrata, Zelenih i liberala koja se sastavlja u Berlinu nije signalizirala sklonost produženju rada nuklearnih elektrana.

Dio stručne javnosti također je na strani energije iz atoma. Sredinom listopada skupina stručnjaka objavila je otvoreno pismo u dnevnom listu Die Welt u kojem tvrdi da Njemačka riskira “karbonizaciju energetskog sustava napuštanjem nuklearne energije te neuspjeh u dostizanju klimatskih ciljeva do 2030. godine.

Stručnjaci smatraju kako obnovljivi izvori neće uspjeti nadoknaditi manjak koji će nastati gašenjem reaktora što će rezultirati povećanjem proizvodnje iz termoelektrana na ugljen i plin. Stoga su pozvali da preostale nuklearke nastave s radom do 2036. godine.

Za njemačke političare takav je poziv praktički tabu tema. “Teško da će ijedna politička garnitura na vlasti to učiniti. A svakako neće to učiniti vlada koja uključuje i Zelene. Malo je tema u njemačkoj politici oko kojih vlada takvo suglasje svih stranaka kao oko napuštanja nuklearne energije”, kaže Lion Hirth, profesor energetske politike.

No, političari u zemljama koje okružuju Njemačku nemaju tako tvrdi stav prema nuklearnoj energiji. Francuska koja dvije trećine struje dobiva iz nuklearki predvodi utjecajnu skupinu država EU-a koje smatraju da je taj oblik energije instrument smanjenja emisija ugljičnog dioksida.

Poljska i Češka također su u toj skupini. Te tri države grade nove kapacitete te lobiraju da Bruxelles uključi nuklearnu energiju u planove o dekarbonizaciji EU-a.

U travnju prošle godine znanstveno tijelo Europske komisije – Zajedničko istraživačko središte – objavilo je izvješće koje tvrdi da je nuklearna energija siguran i niskougljični izvor usporediv s vjetro i hidroelektranama.

To bi izvješće moglo omogućiti da projekti gradnje nuklearki budu označeni kao “zeleni” i tako budu pogodni za europsko financiranje. “Analiza nije otkrila nijedan znanstveno utemeljeni dokaz da nuklearna energija više šteti ljudskom zdravlju ili okolišu od ostalih tehnologija proizvodnje struje”, stoji u izvješću.

Međutim, ministri energetike Njemačke, Austrije, Danske, Luksemburga i Španjolske potpisali su pismo koje zahtijeva od Europske komisije da nuklearke ne dobiju “zelenu investicijsku etiketu”.

You may also like

0 comments