Saborski zastupnik Kluba Živog zida i SNAGA-e Goran Aleksić rekao je u srijedu kako nije slučajno da Unicredit banka plaća putovanje guverneru Hrvatske narodne banke Borisu Vujčiću obzirom da, kako ocjenjuje, HNB ne radi svoj posao, ne obavlja nadzor i superviziju niti pokreće prekršajne postupke protiv banaka.
Aleksić je to ustvrdio nakon stanke koju je zatražio u Saboru osvrćući se na pokretanje postupka Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa protiv guvernera Vujčića.
“HNB mora voditi brigu o stabilnosti cijena i podupirati gospodarsku politiku, voditi monetarnu i deviznu politiku, ali jedan od najvažnijih zadataka je nadzor i supervizija rada hrvatskih banaka i u tom je dijelu Hrvatska narodna banka potpuno pala na ispitu zadnjih 10 godina”, ocijenio je Aleksić.
Saborski zastupnik HSU-a Silvano Hrelja stanku je zastražio zbog, kako je rekao, rastućeg siromaštva.
Podsjetio je da postoji Strategija borbe protiv siromaštva od 2014. do 2020., no, da iz te strategije “nije napravljeno ništa – ni akcijskog plana, ni ciljanih skupina, ni planova po pojedinim područjima”, a situacija je, tvrdi, više nego zabrinjavajuća.
“U Hrvatskoj, po podacima HZZO-a, koji precizno vodi podatke o prihodovnom cenzusu u 2016. imamo 441.494 građana s prihodom manjim od 1.516 kuna po članu domaćinstva. Možda smo stvarno neosjetljivi i ne vidimo u kakvom su to stanju naši građani s takvim prihodom. Također, imamo i kategoriju samaca sa prihodom 1.939 kuna i njih je 150 tisuća”, naveo je Hrelja.
Rješenja vidi u mirovinskom sustavu kroz posebni dodatak koji bi se trebalo utvrditi konsenzusom, prestankom penalizacije mirovina, drugačijim uređenjem obiteljskih mirovina.
Zastupnik Mosta Tomislav Panenić upozorio je na loše stanje na tržištu rada u Vukovaru.
“Područni ured Vukovar iskazao je povećanje broja nezaposlenih i na Zavodu je oko 4000 ljudi”, dodao je.
Posebno je zabrinut zbog Borova u kojem, kaže, radi više od 700 ljudi, a 400 u samoj proizvodnji.
“Došli su u tešku situaciju gdje se pokazuje da u predstečajnoj nagodbi nešto ne štima”, rekao je te usporedio program predstečajne nagodbe Borova i Badela upozorivši na razlike jer su u Borovu javna tijela, državne institucije koje su bile u vjerovničkom odnosu otpisale 30 posto kamata i 30 posto glavnice, a banke samo kamate, dok su u Badelu javna tijela otpustila 60 posto glavnice i kamatu.
“Je li netko htio unazaditi stanje u Borovu budući da iz redovnog poslovanja ne mogu servisirati obveze koje će imati po predstečajnoj nagodbi ili se išlo na pogodovanje zainteresiranim skupinama u Badelu?”, upitao je Panenić.
Ako Borovo klekne na koljena, kaže Panenić, onda bismo vrlo brzo mogli razgovarati o istražnom povjerenstvu za Borovo i za Badel.
(Agencije)
