[vc_row][vc_column width=”1/3″]Nije bilo ničega sumnjivog u smrti pape Ivana Pavla I. prije gotovo 40 godina, napisao je vatikanski državni tajnik Pietro Parolin u predgovoru knjige kojoj je cilj konačno otkloniti brojne teorije zavjere vezne uz iznenadnu smrt “nasmijanog pape”.[/vc_column][vc_column width=”2/3″] Ivan Pavao I., rođen kao Albino Luciani, umro je u 65. godini krajem rujna 1978., samo 33 dana pošto je izabran za papu.
Iako je kao službeni uzrok smrti odmah naveden srčani udar, godinama se spekulira da je papa ubijen jer je namjeravao raščistiti mutne vatikanske financije.
[/vc_column][/vc_row]
“Nakon toliko mnogo nagađanja, toliko mnogo rekonstrukcija temeljenih na tračevima, sada napokon znamo što se zbilo u zadnjim satima živote ovog pape”, napisao je Parolin u uvodniku knjige objavljene u utorak.
U knjizi “Papa Luciani. Cronaca di una morte” (Papa Luciani. Kronika smrti), dugogodišnja vatikanska novinarka Stefania Falasca piše da je imala na uvid zdravstveni karton u kojem je zabilježeno da se Luciani žalio na bolove u prsima nekoliko sati prije smrti, ali je odbio pomoć liječnika.
“Papa je odbio intervenciju vatikanskog liječnika, tvrdeći da mu se takva bol dešavala i ranije, a on ju je smatrao reumatskom”, stoji u dokumentu koji je Falasca pronašla.
Lucianija je oštro zaboljelo u prsima tijekom večere s njegovim tajnikom, a bol je prošla sama nakon pet minuta. Našli su ga mrtvoga idućeg jutra.
Dokument sugerira da je Ivan Pavao I. zanemarivao simptome budućeg srčanog udara, koji mu je kao uzrok smrti u smrtovnici napisao Renato Buzzonetti, vatikanski liječnik koji je prvi vidio preminulog Lucianija. Buzzonetti je za događaj na večeri saznao tek naknadno.
Falasca je dobila pristup dokumentima jer je članica kauze za proglašenje Ivana Pavla I. svetim.
Ivan Pavao I. bio je prvi papa rođen u 20. stoljeću. Uzeo je ime po dvojici svojih prethodnika, Ivanu XXIII. i Pavlu VI. Njegovo papinstvo jedno je najkraćih u povijesti.
