Nezadovoljstvo pred sastanak o Grčkoj, politika optimistična

Grčki ministar financija Janis Varufakis izrazio je u srijedu optimizam oko ishoda pregovora Grčke i njezinih vjerovnika a ministar gospodarstva Giorgos Statakis kazao je kako vjeruje da je predloženi dogovor uravnotežen. “Postigli smo najuravnoteženiji mogući dogovor uzimajući u obzir okolnosti”, kazao je u srijedu u Ateni Statakis, kako ga prenosi grčka novinska agencija ANA. On je opisao predložene mjere kao uravnotežene navodeći da su vjerovnici “zahtijevali izravne rezove mirovina i plaća i povećanje PDV-a u nekim sektorima”.

“To je zadnja dionica pregovora i nadamo se da će ona označiti kraj”, kazao je Varufakis za francusku agenciju AFP. Grčki premijer Aleksis Cipras u srijedu u podne u Bruxellesu susreće se s kreditorima uoči večernjeg sastanka ministara financija eurozone. On će se sastati s čelnicima EU, ECB i MMF-a Jean-Claudeom Junckerom, Mariom Draghijem i Christine Lagarde. Taj će susret uslijediti nakon sastanka u ponedjeljak, tijekom skupa čelnika eurozone u Bruxellesu, na kojemu je Atena predala nove prijedloge o uštedama 8 milijardi eura koje mora provesti u 2015. i 2016. Te su prijedloge vjerovnici ocijenili pozitivno u svezi sa zaključivanjem sporazuma o deblokiranju zajma Grčkoj, koja riskira neplaćanje rata krajem lipnja. Očekuje se da će Cipras pozvati vjerovnike da postignu kompromis s Grčkom i njezinu prijedlogu reformi predanom u ponedjeljak. Grčkoj istječe vrijeme jer do kraja mjeseca mora osigurati pristup novoj tranši pomoći od 7,2 milijarde eura kako bi mogla platiti ratu duga MMF-u od 1,6 milijarda eura 30. lipnja.

Najveći neprijatelji Grčke u eurozoni su zemlje istočne Europe, rekao je u srijedu talijanski premijer Matteo Renzi, uoči sastanka o spašavanju Grčke od bankrota. “Grci i grčka vlada moraju znati… da postoji jako snažan pritisak europskog javnog mnijenja, posebice u nekim državama, da se iskoristi ova prilika za obračun s Grčkom i jednom zauvijek riješi pitanje njezina članstva u eurozoni”, rekao je Renzi u rimskom Senatu. Njemačku, zajedno s nekim sjevernoeuropskim zemljama poput Finske i Nizozemske, obično se smatra glavnim zagovornicima fiskalne odgovornosti i najvećim protivnicima radikalno lijeve grčke vlade. No Atenu kritiziraju i druge članice eurozone iz središnje i istočne Europe, posebice tri baltičke republike Estonija, Litva i Latvija, koje su i same provele strogu i bolnu štednju. “Grčka vlada i dalje želi tulumariti, a račune će morati platiti netko drugi”, ocijenila je u ponedjeljak na Twitteru litavska predsjednica Dalia Grybauskaite, bivša europska povjerenica.

Renzi je rekao da “velik dio europskih institucionalnih i političkih čelnika” želi “učiniti sve kako bi se pomoglo” Grčkoj, ali i istaknuo da Atena mora “recipročno” odgovoriti i obvezati se da će provesti smislene ekonomske reforme. Renzi je također upozorio pregovarače na rizike s kojima bi se suočili u slučaju da se ovaj tjedan ne postigne dogovor s Grčkom, a koji bi posebice pogodili Grčku.

Grčki zastupnici ljutito su u utorak reagirali na ustupke koje je Atena ponudila u pregovorima s vjerovnicima i zamjenik predsjednika parlamenta upozorio je da bi prijedlozi mogli biti odbačeni, dovevši u pitanje skoro postizanje dogovora koji bi spriječio da Grčka utone u kaos. Čelnici eurozone pozdravili su u ponedjeljak nove prijedloge Atene kao dobru osnovu za daljnje pregovore i dogovor bi mogao biti postignut ovaj tjedan. To bi omogućilo isplatu nove financijske pomoći bez koje Atena ne može platiti iduću ratu kredita MMF-u idući tjedan. Burze su također pozdravile taj pomak i europske dionice dosegle su najviše vrijednosti u zadnja tri tjedna. No euro je pao zbog straha da plan neće proći u grčkom parlamentu.

Grčki premijer Aleksis Cipras mora pridobiti i svoju ljevičarsku stranku Sirizu i vjerovnike kako bi dogovor zaživio. Zastupnici Sirize izrazili su, međutim, ogorčenost Ciprasovom ponudom da povisi poreze i smanji izdatke za mirovine i zdravstvo, što bi dodatno otežalo život Grcima koji jako teško podnose dosadašnje mjere štednje. “Mislim da ćemo ovakav program … teško usvojiti”, rekao je zamjenik predsjednika parlamenta i zastupnik Sirize Aleksis Mitropulos za grčku televiziju Mega TV. “Premijer prvo mora kazati ljudima zašto nismo uspjeli u pregovorima i zašto smo završili s ovakvim rezultatom”, rekao je. “Mislim da (mjere) nisu u skladu s načelima ljevice. Ovakav socijalni pokolj… oni ne mogu prihvatiti.”

Ako parlament ne odobri dogovor s vjerovnicima, Cipras bi mogao biti prisiljen raspisati prijevremene izbore ili referendum što bi produljilo neizvjesnost. Atena hitno treba novac kako bi idući tjedan mogla podmiriti ratu kredita MMF-u u iznosu od 1,6 milijarda eura. Parlament bi dogovor morao usvojiti do 30. lipnja. Vjerujem da će dogovor proći parlament i potvrditi vladinu većinu”, rekao je Dimitris Papadimulis, zastupnik Sirize u Europskom parlamentu. “Ne vjerujem da će vodeći Sirizini zastupnici htjeti biti odgovorni za rušenje petomjesečne vlade i premijera koji ima potporu gotovo 70 posto građana.”

Ankete pokazuju da većina Grka želi ostati u eurozoni. Cipras može računati i na potporu oporbenih zastupnika, koji žele da Grčka ostane u eurozoni, iako vlada smatra da ne može ostati na vlasti ako izgubi potporu svoju zastupnika. “Ako vlada ne bude imala parlamentarnu većinu, neće moći ostati na vlasti”, rekao je glasnogovornik vlade Gabriel Sakellaridis. Grčka je u zadnjim prijedlozima obećala da će postupno podići dob za umirovljenje na 67 godina i suzbiti prijevremene odlaske u mirovinu, ali nije popustila u pogledu onoga što smatra “crvenim linijama” kao što su izravna smanjenja mirovina ili povećanje poreza za struju. Predložene mjere vrijede osam milijarda eura za 2015. i 2016., a to su većinom novi porezi.

Točni obrisi konačnog dogovora još nisu poznati. Ministri financija eurozone trebali bi reformski paket odobriti u srijedu navečer, a čelnici eurozone konačno usvojiti u četvrtak ujutro. No njemačka kancelarka Angela Merkel, koja je pod pritiskom u vlastitoj stranci da ne bude blaga prema Grčkoj, kazala je da ništa ne jamči da će dogovor biti postignut. Grčki tisak u utorak piše da je dogovor na vidiku, ali i upozorava da bi vjerovnici mogli zatražiti još strože mjere. “Druge mjere ne dolaze u obzir… ne dolazi u obzir da imalo popustimo”, rekao je glasnogovornik grčke vlade, po kojem su “pritisci” da se uvedu dodatne mjere i dalje “snažni”.

Vjerovnici su na summitu EU-a tražili da Atena poveća PDV za hotele i restorane na 23 posto, koliko je iznosio između 2011. i 2013. Razmatra se također ukidanje povlaštene stope PDV-a za otoke. Grčka vlada inzistira da dogovor obuhvati i pitanje duga, oko čega su vjerovnici puno oprezniji. Grčka je usto pristala da se sadašnji program pomoći produlji nakon 30. lipnja iako se želi osloboditi međunarodnog nadzora. Europska središnja banka (ECB) ponovno je u utorak ujutro povisila limit za hitne kredite za likvidnost (ELA) koje grčka središnja banka može odobravati grčkim bankama, no nije poznato za koliko. ECB je to učinio četvrti put od prošle srijede. Grci su iz banaka u zadnjih tjedan dana podigli, po grčkom tisku, između četiri i šest milijarda eura.

You may also like

0 comments