[vc_row][vc_column width=”1/3″]Ministar gospodarstva Darko Horvat nedavno je ustvrdio u jednom intervjuu da nema problema s realizacijom programa za spašavanjem Petrokemije i naglasio kako će u tom procesu uz Inu, PPD i Janaf sudjelovati i sva četiri mirovinska fonda.[/vc_column][vc_column width=”2/3″] Tom konstatacijom donekle je potvrdio nagađanja kako je realizacija postupka za restrukturiranje kutinskog proizvođača mineralnih gnojiva zapela zbog nezadovoljstva mirovinaca najavljenim planom reforme mirovinskog sustava koju je osmislio ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić.
Naravno da su to čelnici mirovinskih fondova iskoristili u pregovorima oko usuglašavanja međudioničarskog ugovora, na kojemu se još radi. Kako se u međuvremenu “smirilo” ministra Pavića i odgodilo razgovore o novoj mirovinskoj reformi, smanjene su napetosti u odnosima s mirovincima, te se očekuje da će oni na koncu ipak sudjelovati kako je bilo i zamišljeno, da pridonesu s ukupno 100 milijuna kuna.
[/vc_column][/vc_row]
U tom paketu AZ, Raiffeisen, PBZ/CO te Erste Plavi, participirao bi sukladno svojoj tržišnoj veličini. Iako zbog osiguranja likvidnosti iz Kutine požuruju cijeli postupak, on se odvija sporo, ne samo zbog pregovora s mirovincima. Kada se i zaključi ugovor među partnerima, treba dobiti odobrenje od Vlade, a čeka se još i odobrenja nadležnih institucija za kontrolu tržišnog natjecanja u EU i susjednim zemljama u kojima posluju dva glavna partnera u ovom procesu PPD i Ina. Odrade li se uspješno ova “papirološka” podloga, uprava će po svemu sudeći najranije u rujnu pristupiti objavi javnog poziva za izdavanje novih dionica u novcu i prikupljanje 450 milijuna kuna.
S uspjehom tog postupka knjigovodstveno će biti realizirane i ranije faze transakcije predviđene već usvojenim odlukama skupštine – najprije povećanje temeljnog kapitala ulozima u pravima s 42,9 na 492,9 milijuna kuna, a potom smanjenje za 392,6 milijuna kuna za pokriće gubitaka iz 2017. i projiciranih gubitaka u prvom polugodištu 2018., te na koncu dokapitalizacija od 450 milijuna kuna u novcu. Uspije li ova kombinacija, Petrokemija bi prema prezentaciji za investitore nešto više od polovice iskoristila za investicije, a po 100 milijuna kuna za obrtna sredstva i unaprjeđenje tržišta.
Što se ulaganja tiče, u modernizaciju pogona amonijaka planirano je do 2022. investirati 175 milijuna kuna, a do 2021. u pogon UREA 112 milijuna, a uz smanjenje utroška plina procijenjeni godišnji efekt bi bio oko 80 milijuna kuna. S dokapitalizacijom očekuju i dobiti povoljniju i jaču kapitalnu strukturu i smanjenje rizika, a time i otvoriti pregovore s bankama oko refinanciranja postojećih nepovoljnih kredita, piše Poslovni dnevnik
