Nastavak nastojanja u Hrvatskoj oko formiranja nove vlade pozorno prate osobito potencijalni investitori. Postizanje dogovora okončalo bi nesigurnost koju investitori ne vole, piše Neue Zürcher Zeitung.
Utjecajni švicarski dnevnik Neue Zürcher Zeitung piše o investicijskom zastoju u Hrvatskoj. Podsjeća da je promet na zagrebačkoj burzi s nekadašnjih 20 milijuna eura dnevno pao na oko jedan do jedan i pol milijun eura. Navodi također da je recesija od 2009. do danas “uništila 13 % gospodarskog učinka” i povećala nezaposlenost na 15,8 posto. “Najmlađa članica EU-a boluje od strukturnih slabosti. Gospodarstvu čije dvije trećine ovise o državnim sektorima ili sektorima bliskim državnima nedostaje konkurentnost. Osim toga nužne su reforme zdravstvenog sustava i mirovinskog sustava. Prijeti i opasnost da se zaduženje države otme kontroli – za šesto godina je ono poraslo s 39 posto BDP-a na 85 posto. Za ovu godinu se čak polazi od zaduženja od 90 posto. Deficit državnog proračuna je porastao na oko pet posto BDP-a”, podsjeća NZZ ukazujući da investitori očekuju stvaranje nove vlade. “Ako razgovori propadnu zacijelo će biti raspisani novi izbori, a nesigurnost koju investitori ne vole bila bi ponovo produžena”, upozorava Neue Zürcher Zeitung.
Iste novine su i dan ranije, u svom nedjeljnom izdanju, pisale o Hrvatskoj, točnije o pomaku glede ratifikacije sporazuma o slobodi kretanja ljudi između Švicarske i Hrvatske. Naime, u prijeporu s Europskom unijom oko inicijative o doseljavanju, Švicarska nije htjela ratificirati sporazum s Hrvatskom o slobodnom kretanju ljudi, koja vrijedi za ostale članice EU-a. Švicarska vlada (Bundesrat) sad, naime, nastoji izgladiti prijepor s EU-om pa je pokrenula “ofenzivu šarma” u sklopu koje se zalaže za proširenje slobode kretanja ljudi na Hrvatsku. “Ta ofenziva šarma ima praktične i taktične razloge. Praktične jer Savezna vlada mora ići naprijed ako želi postići prioritetni cilj, postizanje sporazumne (s EU-om, op.pr.) zaštitne klauzule o doseljavanju do početka 2017. Jer, protokol o Hrvatskoj mora nakon potpisivanja proći parlamente švicarskih kantona, osim toga mora biti proveden referendum. Ta ratifikacija se u idealnom slučaju može završiti krajem 2016. godine. Time bi za švicarsku bio slobodan put za puno sudjelovanje u znanstvenom programu Horizon 2020, koji je Bruxellesu povezao s razjašnjenjem pitanja o Hrvatskoj.
S taktičkoga gledišta pregovora (predsjednik Europske komisije) Juncker i (švicarska predsjednica) Sommaruga trebaju signal članica EU-a u korist zaštitne klauzule – a potpisivanje Protokola s Hrvatskom moglo bi biti interpretirano kao takav znak”, zaključuje Neue Zürcher Zeitung
