Neobično velik broj samoubojstava poslovnih ljudi u Švicarskoj navelo je poslovnu zajednicu da se duboko zamisli kako se poslovni ljudi na visokim položajima nose sa stresom, u vrijeme dok se njihove tvrtke bore za održanje statusa u globalnom gospodarstvu. Prošlotjedna smrt bivšeg izvršnog direktora osiguravajuće kuće Zuerich Martina Senna dogodilo se manje od tri godine od samoubojstva financijskog direktora tvrtke Pierrea Wauthiera.
Wauthier je u oproštajnom pismu naveo da je bio pod golemim pritiskom predsjednika uprave Josefa Ackermanna, no njegov nadređeni je u istrazi oslobođen optužbi. Martin Neville, izvršni dorektor švicarsko-američke trgovinske komore, kaže da je poslovna zajednica bila šokirana smrću Senna i Wauthiera, pitajući se je li se to moglo spriječiti. “Jedino što se može učiniti jest obratiti veću pozornost na signale”, kaže on.
Neville je poznavao obojicu, kao i Carstena Schlotera, Nijemca na čelu švicarske telekomunikacijske kompanije Swisscom koji si je život oduzeo 2003. te Alexa Widmera, čelnika banke Julius Baer koji je izvršio samoubojstvo 2008. Njihove sudbine u suprotnosti su s predodžbom Švicarske kao jedne od najbogatijih i najstabilnijih zemalja svijeta.
Stopa samoubojstava u Švicarskoj ispod je globalne razine, otprilike kao i u Njemačkoj, pokazuju podaci Svjetske zdravstvene organizacije. Neville kaže da se samoubojstva ne mogu objasniti švicarskom poslovnom kulturom. “Svaki je slučaj za sebe. Ljudska bića su tako komplicirana”, rekao je.
No, ostali govore o generaciji menadžera, u procjepu između vrlo zahtjevnih međunarodnih investitora i konzervativne švicarske tradicije. “Ako ne uspiješ, očekuje se da se isključiš iz razgovora i odustaneš od svih budućih ambicija. Od tebe se očekuje da se više ne pojavljuješ”, kaže Susan Kish, bivša bankarica u UBS-u. Švicarsku je proteklih godina pogodio usporen rast globalnog gospodarstva i visoki tečaj franka koji je naštetio izvozu.
