Europska komisija odlučila je danas da neće pojačati makroekonomski nadzor nad Hrvatskom. Prijetnja hrvatskoj Vladi, izrečena krajem veljače, da će se to dogoditi ako nacionalni plan reformi ne bude dovoljno uvjerljiv i odlučan, tako je ostala neispunjena. Uz tu pozitivnu odluku, Komisija je ipak naglasila da “razina ambicioznosti” hrvatskih vlasti “ostaje ispod očekivanja u nizu područja”, a danas je dala Hrvatskoj i šest ekonomskih preporuka koje hrvatska Vlada treba ispuniti ove i sljedeće godine, prenosi Večernji list.
“Shvatili smo da se radi o ambicioznim i detaljnim programima te stoga nismo predložili otvaranje daljnjih postupaka. Naravno, neke zemlje ipak moraju još uvijek uložiti dodatne napore za uklanjanje makroekonomskih neravnoteža” rekao je europski povjerenik Pierre Moscovici. Jedna od takvih zemalja, koja je i dalje u proceduri smanjivanja prekomjernog deficita te proceduri smanjivanja makroekonomskih neravnoteža, upravo je i Hrvatska.
Prva od šest ekonomskih preporuka Komisije traži od Hrvatske da “osigura trajnu korekciju prekomjernog deficita do 2016.” te da, među ostalim, “uvede porez na nekretnine”, što je Vlada prije godinu dana sama obećala Bruxellesu da će učiniti, ali je od toga ubrzo odustala, barem u javnim izjavama članova Vlade. Sada se, međutim, porez na nekretnine ponovo pojavljuje u obliku preporuke Europske komisije.
Druga preporuka traži od Hrvatske da “obeshrabri rani odlazak u mirovinu tako što će povećati kazne” za radnike koji rano odlaze u mirovinu. Također se traži i rješavanje “fiskalnih rizika u zdravstvenom sustavu”. Treća preporuka traži od Hrvatske da se “plaće usklade s produktivnošću i makroekonomskim uvjetima”. U sklopu toga traži se reforma sustava socijalne sigurnosti.