Neka vrsta pomoći i dalje će biti potrebna

Otkazi?
Budući da su izbori ipak preblizu, poduzetnici i ekonomisti slažu se da će Vlada već naći načina da nastavi s mjerama za pomoć gospodarstvu.

Kako odmiče svibanj, a kalkulacije o izborima u srpnju postaju sve glasnije i prvi paket mjera gospodarstvu neizbježno curi prema kraju, raste nervoza u realnom sektoru. S obzirom na ustavne rokove srpanjski izbori znače skoro raspuštanje Sabora i tehnički mandat Banskih dvora pa poduzetnici traže jasan signal Vlade hoće li se pomoć produljiti prije nego (uz koronu) izbori dodatno paraliziraju zemlju.

Vlada treba hitno objaviti daljnje mjere pomoći gospodarstvu, već idućeg tjedna, jer je poslodavcima najveći izazov sačuvati radna mjesta u uvjetima smanjene potrošnje i poslovne aktivnosti te osigurati likvidnost, poručili su iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP). “Novi paket mjera ne treba ići široko s bespovratnim potporama, već ciljano prema najugroženijima, a svakako treba osigurati dovoljne količine kreditnih linija s najnižim mogućim kamatnim stopama.

Trebaju nam i ozbiljnija troškovna rasterećenja osobito parafiskalnih nameta da bi poslovanje moglo biti održivo u uvjetima kada sve pada, a isto tako treba nam podrška privatnim investicijama kao i realizacija onih koje provodi država uz maksimalan angažman domaćih izvođača, precizira direktor HUP-a Davor Majetić. Napominje da izbori smo što nisu raspisani, a u periodu tehničke vlade ne mogu se očekivati snažniji potezi, a Vlada je već demonstirala da “kada hoće i kad postoji politička volja” vitalne odluke može donijeti u nekoliko dana.

15inistar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović, inače, dan ranije najavio je preispitivanje kriterija potpora za očuvanje radnih mjesta za tvrtke koje posluju s dobiti i bez državnih subvencija. Istup poslodavaca postaje jasniji u svjetlu otkaznih rokova; zatvori li država slavinu s isplatom pomoći za plaće u svibnju oko sredine lipnja, dio bi tvrtki mogao otkaze radnicima najaviti već kroz koji dan procijene li da ih (uz zakonski otkazni rok) nakon sredine lipnja više neće trebati.

No, u takav scenarij ne vjeruju naši sugovornici jer bi izvjesni val otkaza u mjesec dana prije izbora pomutio planove za novi mandat vladajućih radi čega se i ‘guraju’ ljetni izbori – prije nego se efekt podbačaja sezone ogoli pravi udarac korona krize na ekonomiju i životni standard.

Neka vrsta pomoći gospodarstvu i nadalje će biti neophodna, slaže se i Goran Šaravanja iz Imeluma, a razmjeri će ovisiti hoće li se Europa na vrijeme otvoriti za turističku sezonu. “Ta odluka bitno mijenja sliku ekonomije, nije svejedno hoće li turisti stići u srpnju i kolovozu ili tek u rujnu. Pritom će uloga HNB-a biti ključna, posredno u suradnji s ECB-om”, kaže Šaravanja. Podsjeća da je središnja banka već dvaput otkupljivala državne obveznice pomogavši time financiranje države, a ključnim smatra i dogovor o valutnom swapu s ECB-om zbog vjerodostojnosti i održavanja financijske stabilnosti. Što bi trebalo biti u paketu?

“Očekivao bih pomoć po načelno po istim smjernicama kao dosada, uz najavljeno ukidanje parafiskalnih nameta. U paketu ima reformskih elemenata koji mogu nadživjeti koronu i ostaviti pozitivan trag na sustav, primjerice informatizacija. Bitno je razmišljati o reformama koje treba provesti s novim političkim ciklusom nakon izbora što otvara prostor privatnom sektoru”, kaže Šaravanja.

Željko Lovrinčević iz Ekonomskog instituta podsjeća, međutim, na drugu stranu medalje – fiskalni kapacitet. Ističe da se rebalans napravljen na konto 23 milijarde kuna slabijih prihoda od plana (a o kojem Sabor tek treba glasati idućeg tjedna, op.a.) temelji na tri bitne pretpostavke: da neće biti jesenskog vala koronavirusa, da će se u EU omogućiti nesmetano kretanje ljudi te da se mjere ograničavaju na tri mjeseca. “Ako se jedna od tih pretpostavki ne ispuni, rebalans pada u vodu”, kaže.

U Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) naglašavaju da su dosadašnje mjere već pogodne za doba ‘nakon krize’, kao i važnost bespovratnih sredstava, garantnih fondova i fondova usmjerenih na povoljno financiranje poslovanja u sustavu EK. “Mjere usmjerene na održavanje radnih mjesta, a posebice one usmjerene prema radnicima u pokrivanju iznosa do 4000 kuna plaće pojedinog zaposlenika, trebale bi biti aktivne i na snazi dok god postoje ograničenja koja u većoj mjeri blokiraju i onemogućuju poslovanje tvrtki”, kažu, a donosi Poslovni dnevnik.

You may also like

0 comments