[vc_row][vc_column width=”1/3″]Markit [/vc_column][vc_column width=”2/3″]Slaba domaća i inozemna potražnja ponovo su zakočile aktivnosti u industriji eurozone u svibnju, pokazalo je u ponedjeljak mjesečno istraživanje londonske tvrtke Markit, signalizirajući ipak da je silazni trend možda dotaknuo dno.[/vc_column][/vc_row]
Indeks menadžera nabave (PMI) u industriji eurozone bio je u svibnju gotovo nepromijenjen u odnosu na travanj, kliznuvši za 0,2 boda, na 47,7 bodova, potvrdila je londonska tvrtka za prikupljanje i obradu ekonomskih podataka prvu procjenu njegove vrijednosti.
Vrijednosti niže od 50 bodova iskazuju pad aktivnosti. “Industrija eurozone ponovo je u svibnju bilježila pad aktivnosti, što upućuje na zaključak da će u drugom tromjesečju biti uteg za gospodarstvo u cjelini”, konstatira glavni ekonomist Markita Chris Williamson.
Priljev novih narudžbi neto se smanjio osmi mjesec zaredom, ističu u Markitu, upozoravajući na pad kako domaće tako i inozemne potražnje za industrijskim proizvodima iz eurozone. Industrijska je proizvodnja u svibnju pala četvrti mjesec zaredom a pad bilježe i nerealizirane stare narudžbe. “Pad proizvodnje i nastavljeno značajno slabljenje priljeva novih narudžbi naglašavaju činjenicu da proizvodni sektor bilježi najlošije razdoblje od 2013. godine”, ističe Williamson.
“Kompanije štede, smanjuju potrošnju i zapošljavanje”, strahujući od daljnjeg slabljenja potražnje, dodaje. Iako se silazni trend aktivnosti u industriji donekle stabilizirao u svibnju, trgovinski ratovi, posustajanje potražnje u automobilskom sektoru, brexit i geopolitička neizvjesnost u svijetu još bi uvijek mogli omesti proces postupne stabilizacije u proizvodnom sektoru, upozorava ekonomist Markita.
Među vodećim gospodarstvima eurozone najveći je pad aktivnosti zabilježila njemačka industrija. U Italiji su aktivnosti gotovo stagnirale a u Španjolskoj i Francuskoj bilježile su blagi rast. Najveći je rast aktivnosti u industriji u svibnju prema Markitovom izvješću bilježila Grčka.
