Članice NATO-a moraju prevladati svoje nesuglasice oko daljnjeg proširenja i nastaviti primati nove članice, nakon što se u ljeto ove godine Savezu priključi Crna Gore, kazali su u četvrtak ministri vanjskih poslova Mađarske i Slovačke.
Crna Gora pozvana je u NATO u prosincu i trebala bi u srpnju u Varšavi postati 29. članica Saveza, dok se Rusija tome snažno protivi. Međutim, članice NATO-a Francuska i Njemačka imaju sumnje oko daljnjeg proširenja, posebno oko primanja Gruzije. Njihov je argument da NATO ne bi bio sposoban braniti tu državu u slučaju konflikta s Rusijom. Govoreći na marginama sigurnosne konferencije u Budimpešti, mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto rekao je da bi NATO trebao dovršiti proces primanja Crne Gore i ostaviti otvorena vrata za Gruziju i Makedoniju. “Ako NATO ne nastavi proces proširenja, to će značajno srozati njegovu vjerodostojnost”, kazao je Szijjarto novinarima.
Njegov slovački kolega, ministar Miroslav Lajčak, govoreći na konferenciji, rekao je da je bilo jasno i prije nego je Crna Gora pozvana da je sam NATO podijeljen oko toga treba li nastaviti s procesom proširenja. “Govoriti o proširenju NATO-a u ovom trenutku nije univerzalno prihvaćeno u svim članicama. Trebalo je puno vremena i napora da bi se postigao konsenzus oko primanja Crne Gore”, rekao je Lajčak.
Makedonski ministar vanjskih poslova Nikola Poposki rekao je na istoj konferenciji da bi ulazak u NATO donio ekonomski napredak njegovoj zemlji. “Iznimno smo sretni zbog činjenice da će Crna Gora ovo ljeto postati članica NATO-a”, rekao je. Na varšavskom summitu, Poljska želi i da se NATO usuglasi oko raspoređivanja “značajnog” broja vojnika i opreme u središnjoj i istočnoj Europi kako bi se zajamčila sigurnost regije u svjetlu sve agresivnije Rusije. NATO je međutim rekao da je spreman na više vojnih vježbi i rotiranje snage u toj regiji.
NATO je izradio načine provedbe operacije protiv krijumčara ljudi u Egejskom moru u sklopu kojih je dogovoreno da će migrante spašene u moru vratiti u Tursku, objavio je u četvrtak glavni tajnik Jens Stoltenberg. NATO-ovi ministri obrane odlučili su na sastanku 11. veljače provoditi operaciju nadzora u Egejskom moru na prijedlog Njemačke, Grčke i Turske, zemalja najviše pogođenih valom izbjeglica i migranata kojih je u 2015. milijun stiglo u Europu. “Sudjelovat ćemo u međunarodnim naporima kako bismo prekinuli linije ilegalnog krijumčarenja i ilegalne migracije u Egejskom moru. Zato što ta kriza pogađa sve nas. I svi moramo pronaći rješenja”, navodi se u priopćenju za medije.
NATO-ova grupa brodova Standing Maritime Group 2 uplovila je u Egejsko more 48 sati nakon odluke ministara i obavlja izviđanje, monitoring te nadzor. “U slučaju spašavanja ljudi koji dolaze preko Turske, bit će vraćeni u Tursku”, navodi se u priopćenju. NATO-ovi brodovi obavještavat će obalne straže i vlasti Grčke i Turske i pomagati im da svakodnevne dužnosti izvode učinkovitije kako bi razbili mreže krijumčarenja ljudi, piše Stoltenberg. U tim zadaćama NATO izravno surađuje s Frontexom, graničnom policijom Europske unije, dodaje se u tekstu. U misiji će zapovjednici NATO-a surađivati s Grčkom i Turskom u čijim će vodama obavljati zadaću, a te su se dvije zemlje suglasile da nijedna od njih neće svoje snage slati u vode niti u zračni prostor druge.
Grčka i Turska su obje članice NATO-a, a Grčka je i članica Europske unije. “Današnji sporazum također znači da s EU radimo tješnje nego ikada”, kaže Stoltenberg. Dodaje da je obveza “pomaganja unesrećenih u moru opća, univerzalna odgovornost”, da je izbjeglička i migrantska kriza “humanitarna tragedija i složen izazov koji zahtijeva napore svih i u tome NATO igra svoju ulogu”.
