Nastavlja se sukob SAD-a i Njemačke u NATO-u

Komentar DW-a
Najavljeno povlačenje dijela američkih vojnika iz Njemačke je za američkog predsjednika kažnjavanje Berlina zbog navodnog neispunjenja obaveza. Je li to vojno besmisleno?

Najava povlačenja dijela američkih vojnih snaga iz Njemačke ne dolazi iznenada. Već unazad godinu dana prijete bivši američki veleposlanik u Njemačkoj Richard Grenell i njegov šef Donald Trump da će “kazniti” Njemačku jer ne izdvaja dovoljno novca za obranu. Njemačka vlada je o tome obaviještena na dan objavljivanja odluke, u ponedjeljak. Drugi NATO-saveznici uopće nisu službeno obaviješteni.

Tri minute, koliko je američki predsjednik na konferenciji za novinare posvetio toj temi, ostavljaju mnoga pitanja otvorenima. Tu su neki odgovori. Predsjednik Trump je rekao da je sada u zemlji stacionirano 52.000 američkih vojnika i da će on taj broj “prepoloviti na 25.000”. No trenutno u Njemačkoj ima 34.500 vojnika SAD-a i oko 17.000 civila koji rade za vojsku. Ukoliko se ostane pri broju od 25.000, onda to znači povlačenje 9.500 vojnika. Stvaran broj Amerikanaca u zemlji međutim ionako stalno varira – neki novi dolaze, drugi odlaze, u zemlji se održavaju manevri.

Američka vojska ima u zemlji veliku zračnu bazu u Ramsteinu. Ona služi prije svega kao baza za akcije na Srednjem istoku, u Afganistanu, Iraku i u Africi. U Landstuhlu se nalazi velika vojna bolnica. U Wiesbadenu i Stuttgartu su komandne centrale za akcije u Africi i Europi. U Grafenwöhru je najveće vojno vježbalište NATO-a. U Rheindahlemu je stacionirana jedna eskadrila borbenih lovaca F-16 Kampfflugzeuge. Te snage su dio NATO-ove obrambene strukture u Europi. Većih borbenih snaga za obranu Njemačke u zemlji ni nema – za razliku od tvrdnji američkog predsjednika. Ove sadašnje baze premjestiti negdje drugdje je po ocjeni američkih vojnih stručnjaka doduše moguće, ali bi to bilo vrlo skupo. Vojno i strateški njihovo slabljene nema smisla.

Prema najavama bi do rujna 9.500 američkih vojnika moglo napustiti Njemačku. To bi imalo velike ekonomske posljedice za male gradove u kojima su američke postrojbe smještene.  Donald Trump označava Njemačku kao “delinquent”, što se može prevesti kao zločinačku ili onu koja ne izvršava svoje obaveze. On ne skriva da se radi o političkoj kaznenoj akciji. “Mi ćemo reducirati na 25.000, a onda vidjeti kakva je reakcija”, rekao je Trump u ponedjeljak. Po njegovom mišljenju Njemačka svojim izvoznim suficitom i kupovinom ruskog plina već desetljećima vara Sjedinjene Države. Očigledno bi Berlin ovim povlačenjem vojnika trebao biti prisiljen promijeniti svoju trgovinsku politiku naspram SAD-a.

U NATO-u vlada načelo da svaka zemlja sama plaća troškove stacioniranja svojih vojnika bilo gdje. Troškovi osoblja svih američkih snaga u Europi su 2019. godine iznosili 30 milijardi dolara. To je malo manje od pet posto svih izdataka Pentagona. Tvrdnja Trumpa da Njemačka SAD-u duguje milijarde za stacioniranje vojnika dakle nije točna. Svatko plaća za sebe – recimo Njemačka snosi troškove boravka svojih vojnika u Afganistanu. Oni se ne plaćaju ni iz kakve NATO-blagajne.

Tvrdnja predsjednika Trumpa da su Njemačka i druge zemlje članice Saveza godinama varale NATO i da mu duguju milijarde nije točna. Svaka zemlja ima sama svoja budžetska izdvajanja za obranu. NATO nije nikakav klub u kojem članice plaćaju članarinu. Sam savez ima relativno skroman zajednički budžet od oko 2,1 milijarde eura godišnje za troškove Glavnog stožera i infrastrukturu. Od sljedeće godine Njemačka za to izdvaja jednako kao i SAD – po 16 posto. Ostatak se po ključu dijeli između drugih 27 zemalja članica.

2014., dakle prije dolaska Trumpa na vlast, je dogovoreno da zemlje članice NATO-a do 2024. svoje izdatke za obranu podignu na razinu dva posto ukupnog nacionalnog proizvoda. Njemačka će taj cilj ostvariti najranije 2031. Trenutno je to postiglo osam članica NATO-a. Utoliko je Trumpov prigovor točan. No kada se pogledaju ukupni izdaci za obranu, Njemačka je na drugom mjestu u NATO-u – iza SAD-a. No to nisu nikakvi “dugovi”. O novcu se unutar NATO-a vode sporovi više-manje od osnivanja Saveza.

Usporedbe izdataka za obranu među pojedinim zemljama Saveza je teško izvesti jer svatko plaća nešto drugo unutar svog budžeta za obranu. I to ne mora nužno imati veze s vojnom spremnošću NATO-a. Grčka i Turska imaju velike izdatke jer se vojno međusobno drže u šahu. Francuska preko budžeta obrane plaća i svoje vatrogasce. U Njemačkoj su tu uključene mirovine bivših zaposlenika Bundeswehra – i vojnih i civilnih.

SAD za vojsku izdvaja 3,42 posto nacionalnog dohotka, ali samo polovica toga je namijenjena trupama stacioniranima širom svijeta – pa dakle i NATO-troškovima u užem smislu. To onda iznosi oko 1,7 posto nacionalnog dohotka. A to nisu dva posto, piše DW.

You may also like

0 comments