Nastavlja se porezno rasterećenje usprkos fiskalnom povjerenstvu

Glavne točke novog kruga
Vlada je Hrvatskom saboru uputila prijedloge izmjena četiriju zakona kojima se osiguravaju zakonska uporišta za peti krug zahvata u porezni sustav. Glavne točke novog kruga rasterećenja predstavljene su prije nego što se zahuktao drugi val epidemije s pratećim rizicima.

U jučer predstavljenim jesenskim ekonomskim prognozama Europska komisija je zbog toga revidirala očekivanja za gospodarstva EU te sada procjenjuje da povratak na razinu prije pandemije 2022. nije izgledan. Za Hrvatsku se umjesto donedavnog predviđanja ovogodišnjeg pada BDP-a od 9,1 posto sad računa s 9,6 posto (veći pad očekuje se samo u Italiji i Španjolskoj), s tim da bi iduće godine, prema EK, uz Francusku trebala prednjačiti stopom rasta (5,7%). Vlada je pak pri izradi proračuna ostala na projekciji 8-postotnog pada ove godine, uz 5-postotni rast dogodine.

Pogoršanje epidemiološke situacije, međutim, nije utjecalo na inicijalno najavljeni sadržaj poreznog paketa, a ništa bitno nije promijenio ni u međuvremenu provedeni postupak javnog savjetovanja za kojega su razni dionici dali 40-ak prijedloga i/li primjedbi na Zakon o porezu na dohodak te 15-ak za onaj o porezu na dobit.

Usto, u Vladi su samo primili na znanje, ali ne i uvažili stajalište Povjerenstva za fiskalnu politiku koje je zbog neizvjesnosti i rizika povezanih s pandemijom Covid-19 Vladi sugeriralo da odgodi početak primjene planiranog smanjenja poreza na dohodak i dobit. Sa snižavanjem tih stopa, ide se, dakle, početkom 2021. godine, a na njih otpada i najveći dio ukupnih fiskalnih efekata nove runde rasterećenja.

Prema računicama Vlade, to znači da u oporezivanju dohodaka dogodine slijedi rasterećenje od oko dvije milijarde kuna, a na dodatnih oko 125 milijuna kuna procjenjen je efekt smanjenja stope poreza na dobit sa 12 na 10 posto za poduzetnike s prihodom do 7,5 milijuna kuna. Nasuprot tome, nakon što je već prije prolongiran plan o sniženoj stopi PDV-a za svu hranu (pored one koja već je u tom režimu), proračunski ustupci svedeni su na fleksibilniji postupak oporezivanja za poduzetnike, dok krajnje potrošače sredinom 2021. čeka uglavnom poskupljenje sitnih online kupnja iz inozemstva. Od druge polovice godine, naime, uvoz dobara male vrijednosti (do 160 kuna) više neće biti pošteđen plaćanja PDV-a, tj. na te će se isporuke, u skladu s direktivom EU, plaćati hrvatski PDV. Tako se kod PDV-a u idućoj godini kalkulira s pozitivnim fiskalnim učinkom od oko 250 milijuna kuna.

Predstavljajući novi porezni paket u Vladi su podsjetili kako učinci protekla četiri kruga poreznih rasterećenja (od 2017.) premašuju 8,2 milijarde kuna, a za 2021. nose dodatnih 1,9 milijardi. “Vlada time nastavlja politiku rasterećenja i građana i poduzetnika, a s novim valom bit ćemo na preko 10 milijardi kuna rasterećenja”, pohvalio se premijer Andrej Plenković. Kada se sve zbroji, ministar financija Zdravko Marić kaže kako rasterećenje za građane seže do gotovo 11 milijardi.

No, dio ekonomista dijeli rezerviranost Fiskalnog povjerenstva u vezi s planom da se od 1. siječnja smanjuju stope poreza na dohodak sa 36 na 30 i sa 24 na 20 posto. Iako porezni teret u Hrvatskoj generalno treba smanjivati, upozoravaju da si druge zemlje zbog pandemijskih okolnosti mahom ne smanjuju manevarski prostor na taj način. Okolnosti su se u odnosu na vrijeme uoči izbora i prilikom izrade programa Vlade jako promijenile, a u uvjetima pojačanih potreba za financiranje javnih službi obično se ne ide na rasterećenje građana s višim dohocima, ističe Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta. Među ostalim, podsjeća da su u međuvremenu iščezli i pritisci na plaće uslijed inozemne potražnje za radnom snagom.

Istodobno, u Hrvatskoj udruzi poslodavaca pozdravljaju najavljena rasterećenja, ali zbog povećanih troškova za preventivne epidemiološke mjere smatraju ih nedovoljnima pa imaju i dodatne zahtjeve.

Zadovoljni su, kažu, što je uvažen prijedlog HUP-a da trošak cijepljenja protiv zaraznih bolesti bude tretiran kao neoporeziv. No, inzistiraju da se predvidi retroaktivna primjena ovog rasterećenja, i to od 11. ožujka 2020. te da se mjera proširi i na testiranja radnika. “Zbog Covid-19 značajno su rasli troškovi za preventivne mjere, od zaštitne opreme i postavljanja fizičkih barijera do održavanja čistoće objekata i mjesta rada, a ovisno o djelatnosti kreću se od stotinjak do čak 2000 kuna po radniku”, ističu u komentaru poreznog paketa.

Glavni direktor HUP-a Damir Zorić kaže kako je “pravi trenutak i za smanjenje svih nepotrebnih parafiskalnih nameta i naknada čije se uklanjanje godinama odgađa, a dodatno opterećuju poslovanje bez jasne svrhe”.

Kako bez reforme javnog sustava (zdravstvenog, mirovinskog, javne uprave) nema ni mogućnosti značajnijeg poreznog rasterećenja, što hitnije treba pokrenuti reforme koje će smanjiti rashodnu stranu proračuna, kaže. U prilog tome HUP podsjeća da je udio poreza i doprinosa u BDP-u u Hrvatskoj najviši među svim novim zemljama članicama EU; nešto iznad Slovenije i u rangu s daleko razvijenijom Nizozemskom.

Uz predložene porezne izmjena u toj udruzi poslodavaca ističu da je u ovim vremenima, kada je upitno hoće li biti ikakve dobiti, nužno umanjiti poreze i za ona poduzeća koja ostvaruju godišnje prihode iznad 7,5 milijuna kuna.

Zbog epidemiološke i gospodarske situacije zalažu se tako i za neka druga rasterećenja. Osim proširenja primjene 13-postotne stope PDV-a koje već neko vrijeme traže njihove članice iz uslužnih djelatnosti jače pogođenih koronakrizom, u HUP-u zagovaraju i produljenje razdoblja za prijenos poreznog gubitka.

Mićo Ljubenko, pravni stručnjak specijaliziran za gospodarsko pravo, u vezi s oporezivanjem dobiti upozorava na poreznu nepravdu i nejednakost. Ona postoji i sad, a odskora se dodatno pojačava. Na milijun kuna ostvarene dobiti, primjerice, poduzetnik koji je premašio prag prihoda od 7,5 milijuna platit će 80 posto veći porez (18 umjesto 10%) od onoga koji je ostao unutar spomenutog praga. Pogrešno postavljen zakon u praksi potiče pravne manipulacije, kaže Ljubenko. Izgledno je da će na kraju malo poduzetnika iskazivati npr. osam-devet milijuna kuna prihoda. Jedni će zbog načina oporezivanja dobiti ići na podjelu društva na dva, a neki će pribjeći odgodama fakturiranja mjesec-dva prije kraja godine.

Mnogi poduzetnici danas se, doduše, više boje hoće li biti dobiti. Ove godine uplate (akontacija) tog poreza u proračun pokazale su se izdašnijima od očekivanja na početku koronakrize. Zato je drugim rebalansom plan povećan za 2,5 mlrd, na ukupno devet milijardi (samo tri posto manje od predpandemijskih planova). Iduće godine država od poreza na dobit računa na 8,2 milijarde kuna, što se mnogima trenutno čini prilično optimistično, piše Poslovni dnevnik.

You may also like

0 comments