Nastavlja se pad proizvođačkih cijena

Proizvođačke cijene proizvoda hrvatske industrije pale su u listopadu za 2,3 posto u odnosu na isti lanjski mjesec, čime je 42. mjesec zaredom nastavljen njihov pad na godišnjoj razini, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS). 

Službena statistika pokazuje da su proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u listopadu na mjesečnoj razini, u odnosu na rujan, porasle za 1,1 posto. No, isključe li se cijene energije, proizvođačke su cijene u industriji u listopadu u odnosu na rujan više za 0,3 posto, a na godišnjoj razini, prema listopadu lani, su snižene za 1,6 posto.

Pritom podaci DZS-a govore da su na mjesečnoj razini cijene na domaćem tržištu i na inozemnim tržištima rasle za 1,1 posto. Na godišnjoj razini cijene su i na domaćem i na inozemnom tržištu pale za 2 posto.

Prema glavnim industrijskim grupama, u listopadu su prema rujnu rasle cijene energije za 3,5 posto, netrajnih proizvoda za široku potrošnju 0,4 posto, intermedijarnih proizvoda i kapitalnih proizvoda 0,1 posto te trajnih proizvoda za široku potrošnju za 0,3 posto.

Na godišnjoj razini, prema listopadu lani, cijene kapitalnih proizvoda u desetom su mjesecu ove godine bile više za 0,3 posto, dok su cijene energije pale za 4 posto, trajnih proizvoda za široku potrošnju za 3,5 posto, intermedijarnih proizvoda 3,2 posto, a netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 0,6 posto.

Promatrano prema djelatnostima, na mjesečnoj su razini cijene rasle u prerađivačkoj industriji, i to za 1,3 posto te u rudarstvu i vađenju, za 0,2 posto. Istodobno su cijene u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji pale za 0,3 posto, dok su u opskrbi vodom, uklanjanju otpadnih voda, gospodarenju otpadom te djelatnostima sanacije okoliša ostale na istoj razini kao i u rujnu.

Na godišnjoj su razini proizvođačke cijene u rudarstvu i vađenju u listopadu pale za najvećih 13,8 posto, u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji smanjile su se za 4,9 posto, u prerađivačkoj industriji za 1,4 posto, a opskrbi vodom, uklanjanju otpadnih voda, gospodarenju otpadom te djelatnostima sanacije okoliša za najmanjih 1,3 posto.

Hrvatska se u rujnu ponovo svrstala među zemlje Europske unije s izrazitijim rastom industrijske proizvodnje na mjesečnoj razini, nakon dva mjeseca pada, dok je na razini Unije proizvodnja smanjena, pokazuju u ponedjeljak objavljeni podaci europskog statističkog ureda.

Sezonski prilagođena industrijska proizvodnja u Hrvatskoj porasla je u rujnu 3,6 posto u odnosu na prethodni mjesec kada je smanjena 1,1 posto. Pad proizvodnje zabilježen je i u srpnju, za 0,5 posto.

Najviše je među zemljama EU u rujnu na mjesečnoj razini poskočila proizvodnja u Švedskoj, za 7,6 posto. te u Irskoj i Estoniji, za 6,4 odnosno 5,2 posto.

Daleko najveći pad proizvodnje zabilježila je Danska, za 8,1 posto. Slijede Njemačka i Grčka s padom proizvodnje za 1,9 odnosno 1,8 posto.

Na razini Europske unije sezonski prilagođena industrijska proizvodnja smanjena je za 0,7 posto u odnosu na kolovoz kada je prema revidiranim podacima Eurostata porasla 1,6 posto. Pad proizvodnje zabilježen je i u eurozoni, za 0,8 posto u odnosu na kolovoz kada je porasla za revidiranih 1,8 posto.

Uteg je za proizvodnju i u EU i u eurozoni bio pad u industriji trajnih potrošačkih roba, za 3,7 odnosno za 5,6 posto. Izrazitije je smanjena i proizvodnja kapitalnih roba, za 1,6 posto u EU te za 2,2 posto u zoni primjene zajedničke europske valute.

Proizvodnja energije smanjena je u EU za 0,6 posto u odnosu na kolovoz, te za 0,2 posto u eurozoni.

Slabiji rast proizvodnje na godišnjoj razini

Na godišnjoj je razini kalendarski prilagođena industrijska proizvodnja u Hrvatskoj u rujnu porasla 1,9 posto, slabije nego u kolovozu kada je uvećana 2,5 posto.

Među zemljama EU najviše je poskočila u Litvi, 7,9 posto, te u Sloveniji, 7,4 posto, i Estoniji, 6,5 posto, izvijestio je EUROSTAT.

Pad industrijske proizvodnje na godišnjoj razini zabilježile su u rujnu Danska, za 3,2 posto, Francuska, za jedan posto, i Irska, za 0,9 posto.

Na razini EU i eurozone kalendarski prilagođena industrijska proizvodnja uvećana je u rujnu 1,2 posto. EUROSTAT je ujedno revidirao podatke za kolovoz koji sada pokazuju 2,1-postotni rast proizvodnje u EU, te 2,2-postotni u eurozoni.

Najviše je u EU u rujnu na godišnjoj razini porasla proizvodnja intermedijarnih i kapitalnih roba, za 1,6 odnosno 1,5 posto. U eurozoni izrazitije je uvećana proizvodnja netrajnih potrošačkih i intermedijarnih roba, za 1,9 odnosno 1,3 posto.

Proizvodnja energije gotovo je stagnirala u EU dok je u eurozoni uvećana 0,7 posto, pokazuju podaci Eurostata.

You may also like

0 comments