Nastaviti pažljivo čuvati rashode proračuna

Andrej Plenković
Hrvatskoj bi u trenutnoj situaciji bilo puno lakše da je članica eurozone, rekao je u četvrtak premijer Andrej Plenković na sjednici Nacionalnog vijeća za uvođenje eura kao službene valute u Hrvatskoj.

“Da je Hrvatska sada u eurozoni, u trenucima ove neviđene krize uzrokovane pandemijom koronavirusa, imali bismo financiranje u kriznim situacijama putem ESM-a (European stability mechanism), koji omogućuje zajmove za članice eurozone, a kapacitet mu je 700 milijardi eura”, rekao je premijer.

Dodao je da bi nam na raspolaganju bili i monetarni stimulansi Europske središnje banke kako za državu, tako i za privatni sektor, a ne bismo imali ni valutni rizik za stanovništvo i poduzeća. Pored toga, dodao je, mjenjački troškovi zamjene kuna u eure bi nestali, a kreditni rejting bi ulaskom u euro prema analizama rejting agencija skočio za dvije razine. “Već sama činjenica priprema za ulazak u ERM II je znatno doprinijela sadašnjem investicijskom kreditnom rejtingu”, rekao je premijer te dodao kako bi kao članica eurozone imali i veću mogućnost i obujam financiranja na tržištu kapitala.

Oslikavajući “euriziranost” Hrvatske, premijer je iznio da stanovništvo primarno čuva vrijednost u eurima, te da štednja stanovništva u eurima nikad nije pala ispod 66%, a u prosjeku posljednjih osam godina iznosila 71%. Što se tiče zaduživanja, udio kredita u kunama s valutnom klauzulom u eurima je 47%, a zadnjih osam godina prosječno 54%.

Također, kako je rekao, 61% turističkih noćenja odnosi se na goste iz zemalja europodručja, a 57% vrijednosti ukupnog robnog izvoza ostvaruje se s državama članicama europodručja.

Idućim koracima u procesu ulaska u ERM II označio je slanje pisma obavijesti o provedbi reformskih mjera na koje se Republika Hrvatska obvezala u pismu namjere za ulazak u ERM II, što se očekuje idućih dana te očekivanje povratne informacije od navedenih institucija ispunjenju naših mjera, kao i potvrda o mogućnosti ulaska u ERM II.

Slijedi predaja hrvatskog zahtjeva za ulazak u ERM II kao i odluka o ulasku Hrvatske u ERM II, čemu se premijer nada do sredine srpnja. Nakon ulaska u ERM II, a kako bi mogli aplicirati za ulazak u eurozonu, potrebno je ispunjavati kriterije iz Maastrichta, koje je Hrvatska prije početka krize već uspjela dostići.

Ukupni prihodi državnog proračuna u rebalansu smanjuju se za 23,2 milijarde kuna i iznosit će 122 milijarde kuna, dok ukupni rashodi ostaju na prvotno planiranih 147,3 milijarde kuna, rekao je na početku sjednice Vlade premijer Andrej Plenković, istaknuvši da je najvažnije zadržavanje razine planiranih rashoda.

Ministar financija Zdravko Marić nakon sjednice je podsjetio da je Hrvatska sredinom prošle godine u europske institucije poslala dva pisma – o bliskoj suradnji s Europskom središnjom bankom i o namjeri ulaska u devizni tečajni mehanizam II. Plan je bio do kraja predsjedavanja Vijećem EU-a ispuniti svih 19 mjera iz akcijskoj plana, ali one su već ispunjene, rekao je Marić. “Loptica je bila na našoj strani terena, a sada smo ju spremni jednim kvalitetnim bekendom prebaciti na drugu stranu”, rekao je Marić.

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić izjavio je u četvrtak da su predstavnici Vlade sindikatima javnih i državnih službi predložili suspenziju predhodno dogovorenih prava koja još radnici nisu konzumirali, a ne tiču se smanjenja plaća. “Ono što još nije konzumirano je stavljeno na stol da se suspendira i stavi van snage, isto kao i neka materijalna prava. Obzirom na sve okolnosti i situaciju u proračunu, mi smatramo da je pravi značajan doprinos da balansiramo između svih nerijetko nepomirljivih ciljeva, s jedne strane zdravstva, potreba proračuna i ekonomije”, rekao je novinarima ministar Marić uoči sjednice Vlade.

Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić dodao je kako kriza s korona virusom nije zaustavila ni usporila hrvatski put u eurozonu.

Vlada je sa sjednice u četvrtak Saboru uputila prijedlog rebalansa ovogodišnjeg proračuna, kojim se ukupni prihodi smanjuju za 23,2 milijarde kuna i iznosit će gotovo 122 milijarde kuna, dok ukupni rashodi ostaju na 147,3 milijarde kuna.

“Smatram da je ovaj rebalans proračun adekvatan okolnostima u kojima smo se našli, proračun koji osigurava daljnje funkcioniranje države i svih njenih institucija i sustava (…) S ovakvim rebalansom proračuna imamo uokvirenu priču svih naših ušteda koje smo napravili do sada u smislu dozvoljenih preraspodjela”, rekao je ministar financija Zdravko Marić, koji je napomenuo i kako je u mandatu ove Vlade to prvi rebalans koji se predlaže u prvoj polovici godine.

Rebalansom se ukupni prihodi proračuna predviđaju u iznosu od 121,95 milijardi kuna, što je za 23,2 milijarde kuna manje nego što je bilo originalno planirano (145,1 milijarda kuna) Taj pad prihoda rezultat je gospodarskih mjera u borbi protiv koronavirusa, odgode odnosno djelomičnog ili potpunog oslobođenja od plaćanja poreza na dohodak, dobit i doprinose poduzetnika pogođenih koronavirusom, kao i pada gospodarske aktivnosti.

Naime, Vlada je prošli tjedan kod predstavljanja Nacionalnog programa reformi i Plana konvergencije procijenila da će BDP u ovoj godini pasti za 9,4 posto. Originalno je, pak, proračun lani rađen uz projekciju gospodarskog rasta za 2,5 posto u 2020. Uz to, predloženi je rebalans uzeo u obzir i zadnje raspoložive podatke o prihodima proračuna.

Marić je pritom istaknuo kako do kraja ožujka prihodna strana nije ili je pokazivala male efekte koronavirusa, dok su se pad počeo osjećati sredinom travnja. Tako je, kaže, zabilježen i efekt kojega se do sada u resoru financija ne sjećaju – da je više od dva tjedna mjeseca travnja prihod od PDV-a ne samo bilježio smanjenje, nego je u apsolutnom iznosu imao negativan predznak, što znači da je povrat PDV-a bio veći od prihoda od tog najizdašnijeg poreznog prihoda države.

Situacija se do kraja travnja popravila pa je samo u travnju zabilježen pad poreznih prihoda za 43,2 posto u odnosu na isto vrijeme lani, a doprinosi u minusu oko 20 posto, naveo je Marić. Prema predloženom rebalansu, prihodi od poreza su planirani u iznosu od 66 milijardi kuna, što je 18,1 milijardu kuna manje nego li je bilo planirano originalnim proračunom.

Pritom najveće negativne promjene bilježi prihod od PDV-a, koji se planiraju u iznosu od 43,7 milijardi kuna, ili 12,1 milijardu kuna manje u odnosu na prvotni plan. Prihod od poreza na dobit prema novom planu iznosit će 6,5 milijardi kuna, što je 2,8 milijardi kuna manje od originalnog proračuna, od posebnih poreza i trošarina se planira 13,9 milijardi kuna, ili 2,7 milijardi kuna manje, itd. Rebalansom je predviđeno i smanjenje prihoda od doprinosa za 3,8 milijardi kuna, na 21,2 milijarde kuna, itd.

Ministar financija je najsnažnijom porukom rebalansa označio zadržavanje rashoda na 147,3 milijarde kuna, unatoč značajnim potrebama i pritiscima za veće rashode – 7 milijardi kuna rashoda koji nisu originalno planirani za mjeru očuvanja radnih mjesta te stotine milijuna kuna dodatnih rashoda za zdravstvo (nabava zaštitne opreme, maski, dezificijensa, itd).

No, uštedama na rashodnim stavkama svih resora uspjeli smo se svesti da rashodna strana proračuna ostane nepromijenjena, rekao je Marić, ponavljajući kako je fokus u ovom kratkom roku isključivo na nužne rashode države.

Dodaje kako je, uz uštede u samom proračunu, zadržavanju rashoda u planiranim okvirima pomogla i EU fleksibilnijim pristupom između ugovorenog i alociranog iz europskih fondova.

Pritom je naveo i kako su rashodi proračuna iz općih izvora planirani u iznosu od 115,1 milijardu kuna, a kada se tomu dodaju i EU fondovi i vlastiti namjenski prihodi iznose 147,3 milijarde kuna.

Prijedlogom rebalansa ukupni rashodi za zaposlene smanjeni su za 392 milijuna kuna, na 22,3 milijarde kuna, dok se materijalni rashodi smanjuju za 588 milijuna kuna, na 14,3 milijarde kuna.

Rashodi za subvencije rebalansom su planirani u iznosu 13,4 milijarde kuna, što je povećanje za 5 milijardi, a razlog tomu je povećanje subvencija na pozicijama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u iznosu od 4,5 milijardi kuna za potpore za očuvanje radnih mjesta, dok se u resoru poljoprivrede povećavaju za 507,8 milijuna kuna, ponajprije za mjere ruralnog razvoja i izravna plaćanja poljoprivrednim proizvođačima.

Ukupne naknade građanima i kućanstvima povećavaju se za 327,9 milijuna kuna, na 51,2 milijarde kuna, a i unutar te kategorije osigurana su dodatna sredstva od 385 milijuna kuna za mjeru potpore za očuvanje radnih mjesta, kao i 24 milijuna kuna za subvencioniranje stambenih kredita.

Ukupne pomoći smanjuju se za 2,2 milijarde kuna, na 27,1 milijardu kuna, a ostali rashodi za 1,2 milijarde kuna, na nešto više od 6 milijardi kuna. Financijski rashodi, koji su najvećim dijelom određeni kretanjem rashoda za kamate, odnosno troškovima servisiranja javnog duga, ostaju na približno istoj razini od 7,2 milijarde kuna.

Originalni je proračun za ovu godinu predviđao gotovo uravnotežen proračuna, no rebalansom se predviđa manjak u iznosu od 25,3 milijarde kuna, ili 7 posto BDP-a.

Kada se tomu doda i deset izvanproračunskih korisnika, kod kojih se planira deficit u iznosu 2,4 milijarde kuna (originalno je bio predviđen višak od 725 milijuna kuna) te doda lokalna država s manjkom od 1,1 milijardu kuna, a uz prilagodbe metodologiji ESA 2010, ponajprije projicirani iznos odgođenih javnih davanja od nešto više od četiri milijarde kuna, ukupni deficit proračuna opće države iznosio bi 24,8 milijardi kuna, ili 6,8 posto BDP-a.

Sukladno takvim kretanjima očekuje se i povećanje udjela javnog duga u BDP-u u ovoj godini za 13,5 postotnih bodova, na 86,7 posto BDP-a.

Rebalansom su primici od financijske imovine i zaduživanja s originalno predviđenih 30,5 milijardi kuna raste na 63,4 milijarde kuna.No, ministar financija ističe kako je više od polovice odnosno 35,6 milijardi kuna već riješeno.

Pritom je podsjetio da je u veljači država izdala tri tranše obveznica u iznosu 15 milijardi kuna, nedavno sedmogodišnju obveznicu na domaćem tržištu u iznosu 1,445 milijardi eura, refinanciran je i veliki trezorski zapis od 7,8 milijardi kuna koji dospijeva danas, a obavljeni su i pojedini kreditni aranžmani s bankama u Hrvatskoj.

Marić kaže i kako se u tjednima koji slijede želi kombinacijom domaćeg i međunarodnog tržišta ispuniti veliku većinu plana financiranja. Ne spominjući točne datume, najavio je kako se na međunarodnom tržištu planira izdanje obveznica u iznosu 9,5 milijardi kuna (1,25 milijardi eura), a planira se i izdanje domaće obveznice u nekoliko tranši. Uz to se planiraju i izvori iz EU fondova, kao i međunarodnih financijskih institucija.

Najveći nominalni pad proračunskog iznosa u prijedlogu rebalansa bilježe Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, za 811 milijuna, na 7,85 milijardi kuna, te Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, za 806,5 milijuna, na 3,63 milijarde kuna.

Znatno su u prijedlogu rebalansa smanjeni i iznosi proračuna za Ministarstvo znanosti i obrazovanja, za 439 milijuna kuna, na 17,87 milijardi, te Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta, za gotovo 429 milijuna kuna, na 2,86 milijardi kuna.

Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU proračunski iznos u prijedlog rebalansa smanjen je za 212 milijuna, na 942 milijuna kuna, Ministarstvu obrane za 195,3 milijuna kuna, na 4,8 milijardi, Ministarstvu demografije, obitelji i mladih 109,5 milijuna na 6,33 milijarde kuna itd.

Jedini dobitnici u prijedlogu rebalansa proračuna su Ministarstvo rada i mirovinskog osiguranja, kojem je iznos povećan za 4,75 milijardi kuna, na 53,8 milijardi, potom Ministarstvo zdravstva, s rastom iznosa za 93,7 milijuna, na 12,5 milijardi kuna te Ministarstvo poljoprivrede, s rastom ukupne proračunske stavke za 47,5 milijuna, na 7,46 milijardi kuna.

You may also like

0 comments