Analiza
Cijene nafte na međunarodnim tržištima u četvrtak su zabilježile značajan porast, dosegnuvši razinu od oko 67 dolara po barelu, što je posljedica novih američkih sankcija usmjerenih na kupce iranske nafte te optimizma oko mogućeg trgovinskog dogovora između SAD-a i Europske unije. Ovaj skok cijena dolazi uoči uskršnjih blagdana, kada su trgovinski volumeni bili smanjeni, a tržište osjetljivo na geopolitičke i gospodarske signale.
Ključni poticaj rastu cijena nafte bile su nove sankcije koje je američka administracija uvela kineskim uvoznicima iranske nafte. Američko ministarstvo financija objavilo je da je sankcionirana još jedna neovisna kineska rafinerija zbog kupnje iranske nafte u vrijednosti većoj od milijardu dolara. Ove mjere dio su šire strategije Washingtona za pojačavanje pritiska na Teheran, paralelno s neizravnim pregovorima o iranskom nuklearnom programu.
Dosad su kineske državne tvrtke izbjegavale kupnju iranske nafte kako ne bi prekršile sankcije, dok su manje, neovisne rafinerije, poznate kao “teapot” rafinerije, bile fleksibilnije jer ne posluju izravno preko američkog financijskog sustava. Međutim, nove sankcije signaliziraju promjenu pristupa, što bi moglo značajno smanjiti iranski izvoz nafte, dodatno stežući globalnu ponudu. Stručnjaci, poput Johna Kilduffa iz Again Capitala, ističu da ove sankcije predstavljaju potencijalni gubitak ponude na tržištu, što podiže cijene.
Unatoč optimizmu oko mogućeg trgovinskog dog uredbe između SAD-a i EU-a, strahovanja od eskalacije američko-kineskog trgovinskog rata kočila su značajniji rast cijena nafte. Američke carine i uzvratne mjere Kine bacile su sjenu na globalnu trgovinu, što je dovelo do revizije procjena rasta potražnje za naftom. Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC), zajedno s Međunarodnom agencijom za energiju te bankama poput Goldman Sachsa i JPMorgana, snizila je svoje prognoze rasta potražnje za 2023. i 2024. godinu na oko 1,3 milijuna barela dnevno.
Alex Hodes iz StoneX-a naglasio je da će sudbina globalnog gospodarstva uvelike ovisiti o tome hoće li SAD i Kina postići trgovinski dogovor. Dugotrajni trgovinski rat mogao bi usporiti gospodarski rast i smanjiti potražnju za energentima, što bi imalo dalekosežne posljedice na tržište nafte.
U SAD-u, najvećem svjetskom potrošaču nafte, zalihe benzina i destilata pale su prošli tjedan za oko dva milijuna barela, dok su zalihe sirove nafte porasle za skromnih 500 tisuća barela, prema podacima ministarstva energetike. Ovi podaci ukazuju na snažnu potražnju, što dodatno podupire cijene nafte. Na američkom tržištu barel je u četvrtak poskupio za 1,07 dolara, dosegnuvši 63,54 dolara, dok je na londonskom tržištu cijena porasla za 97 centi, na 66,82 dolara.
OPEC je objavio da je barel košarice nafte njegovih članica u srijedu poskupio za 41 cent, na 68,06 dolara. Organizacija je također izvijestila da su zemlje poput Iraka i Kazahstana dostavile ažurirane planove za dodatna smanjenja proizvodnje kako bi nadoknadile prethodna prekoračenja kvota. Analitičari iz Gelber and Associatesa ističu da OPEC+ zadržava kontrolu nad tržištem i ima fleksibilnost za daljnje smanjenje proizvodnje ako bude potrebno, što pruža dodatnu potporu cijenama.
Rast cijena nafte odražava složenu interakciju geopolitičkih tenzija, sankcija i trgovinskih nesigurnosti. Dok američke sankcije na iransku naftu i optimizam oko trgovinskih pregovora s EU-om guraju cijene prema gore, strah od globalnog gospodarskog usporavanja djeluje kao kočnica. Tržište nafte ostaje visoko volatilno, a daljnji razvoj događaja u vezi s trgovinskim ratom i iranskim nuklearnim pregovorima ključan je za buduće kretanje cijena.
