Nastavak razduživanja privatnog sektora, a zaduživanja države

Nakon šest godina pada, u 2015. je godini napokon zabilježen pomak gospodarske aktivnosti u pozitivnom smjeru, no pritom kreditna aktivnost banaka nije bila jedan od njegovih oslonaca. Štoviše, privatni sektor se nastavio razduživati, i to sad već četvrtu uzastopnu godinu, čak i dinamičnije nego prethodne godine: ukupna je vrijednost kredita ovog sektora krajem godine ostvarena na razini od 211,8 milijardi kuna, odnosno 3,1 % manje nego godinu dana prije.

Pritom treba naglasiti da se produbljenje godišnjeg pada ostvarilo u kontekstu značajne deprecijacije kune prema švicarskom franku (10,9 % krajem godine odnosno 13,6 % u prosjeku godine) uz koji je vezano oko 10 % ukupnih plasmana banaka (deprecijacija kune izravno podiže vrijednost deviznih kredita ili onih vezanih valutnom klauzulom kada im se vrijednost izražava u kunama). Najveći utjecaj tečajnih razlika CHF/HRK postoji u dijelu zaduživanja kod kućanstava koji je sektorski najviše izložen prema CHF (krajem 2015. godine 14 % ukupnih kredita, odnosno 17,6 milijardi kuna). Unatoč tome, vrijednost kredita ovog sektora izražena u kunama, pala je za 1,5 % ili za 1,9 milijardi kuna (više nego prethodne godine kada je pad bio na razini od -0,8 % odnosno oko 900 milijuna kuna).

Kod sektora nefinancijskih društava koji je marginalno malo zadužen kreditima vezanima uz franak (između 1 i 2 %), vrijednost kredita izražena u kunama pala je značajnije: krajem godine bila je za 4,7 milijardi kuna (-5,2 %) niža nego godinu dana prije (pad je i ovdje bio izraženiji nego prethodne godine kada je ostvaren na razini od -3,7 % odnosno za 3,5 milijardi kuna).  Jedini sektor koji je krajem 2015. godine bio zadužen više nego godinu dana prije bio je sektor države (+ 2,1 %), prema kojem su poslovne banke, kao i u prethodnim godinama krize, bile sklone značajno se više izložiti: udio države u kreditnim potraživanjima banaka od kraja je 2008. godine do kraja 2015. godine porastao za 11,8 strukturnih bodova, do povijesno visokih 21 %.

Za ovu je godinu HNB najavio proaktivniju politiku te će ponuditi bankama dugoročnije (3 do 4 godine) kunsko financiranje kroz strukturne repo operacije s kolateralom državnih obveznica, a najavljena je otvorenost i prema drugim mjerama, ovisno o čvrstini fiskalne konsolidacije. Naime, i HNB, kao i ECB, naglašavaju kako su dometi monetarne politike ograničeni te da se samo sinergijom s drugim politikama može učiniti iskorak. Stoga će i uspješnost funkcioniranja transmisijskog mehanizma između financijskog i realnog sektora ovisiti o tome hoće li i u kojoj mjeri ostale politike donijeti promjene u funkcioniranju gospodarskog sustava. Kako je riječ o strukturnim i dugotrajnim promjenama, revolucionarne rezultate možda i ne treba očekivati u ovoj godini, u kojoj stoga predviđamo daljnju suzdržanost u kreditnoj aktivnosti banaka.

Komentar direktora Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimira Savića: „U domeni kreditnih odnosa banaka i ostalih sektora nema znatnijih promjena, i dalje je država jedini sektor koji je na kraju godine bio zaduženiji nego godinu dana prije, a njezin je udio u ukupnim kreditnim potraživanjima banaka dostigao visokih 21 %.“

You may also like

0 comments