Nastavak deflacijskih pritisaka

Državni zavod za statistiku (DZS) izvijestio je u ponedjeljak da su u veljačicijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkihcijena, u odnosu na siječanj porasle za 0,2 posto, dok su u odnosu na veljaču prošle godine pale za 0,4 posto. To je blaži pad nego mjesec dana prije, kada su potrošačke cijene pale za 0,9 posto na godišnjoj razini, što nije zabilježeno od 2000. godine od kada DZS prati te pokazatelje. „Treći mjesec za redom potrošačke cijene bilježe pad na godišnjoj razini, što je u skladu s našim očekivanjima“, navode analitičari Raiffeisenbank Austria u osvrtu na izvješće DZS-a.

Pad cijena u veljači predstavlja nastavak deflacije, s obzirom da su lani potrošačke cijene pale za 0,2 posto u odnosu na 2013., pa će se 2014. pamtiti kao prva deflacijska godina u povijesti zemlje. Posljedica je to, kažu makroekonomisti, slabe domaće potražnje, ali i uvezenih deflatornih pritisaka zbog pada cijena nafte i prehrambenih sirovina na svjetskom tržištu.

U veljači su u Hrvatskoj na godišnjoj razini najviše pale cijene prijevoza, 8,4 posto, pri čemu su cijene goriva potonule 14,3 posto. Slijede cijene odjeće i obuće s padom od 2,7 posto i cijene ostalih dobara i usluga, koje su skliznule 0,5 posto, dok su cijene pokućstva te opreme za kućanstvo ostale nepromijenjene. S druge strane, najviše su, 3,7 posto na godišnjoj razini, porasle cijene rekreacije i kulture, a s rastom od 3 posto slijede cijene alkoholnih pića i duhana. Cijene zdravlja porasle su, pak, 1,5 posto, komunikacija 1,3 posto, a restorana i hotela, kao i cijene stanovanja, vode, energije, plina i drugih goriva za 1,2 posto. Cijene prehrane i bezalkoholnih pića, koje u strukturi potrošačke košarice imaju najveći udio od gotovo 30 posto, porasle su 0,3, a obrazovanja 0,1 posto.

Na mjesečnoj su razini, pak, potrošačke cijene u veljači porasle za 0,2 posto. Taj je rast “podržan prvenstveno rastom cijena prehrane i bezalkoholnih pića od 0,8 posto. Pritom je doprinos porastu cijena u navedenoj kategoriji proizvoda došao od viših cijena voća i povrća, za 5,2, odnosno 5,3 posto. S mjesečnim padom od 0,4 posto cijene prijevoza ublažile su mjesečnu stopu rasta ukupnih cijena dobara i usluga za osobnu potrošnju“, navode analitičari RBA. Većina domaćih makroekonomista u ovoj godini očekuje stagnaciju potrošačkih cijena ili blagu deflaciju. “Slabi izgledi pozitivnih pomaka na tržištu rada te posljedična slaba osobna potrošnja i dalje će podržavati nastavak godišnjeg pada cijena. Nadalje, uvoz dijela deflatornih pritisaka iz zemalja u okruženju također će pridonositi nižim cijenama na godišnjoj razini. Niže cijene nafte na svjetskim robnim tržištima, barem u prvoj polovici godine, podržavat će i dalje niže cijene prijevoza. S druge strane, deflatorne pritiske na godišnjoj razini mogla bi ublažavati razmjerno niska baza iz 2014.”, zaključuju analitičari RBA.

U prva dva mjeseca ove godine potrošačke su cijene u prosjeku pale za 0,7 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.