Nakon blažeg, sezonski uobičajenog slabljenja kune prema euru tijekom siječnja, vrijednost kune tijekom naredna tri mjeseca imala je gotovo stalan trend rasta. Uslijed toga, vrijednost kune na kraju travnja bila je 2,1% viša nego na početku godine te istodobno 1,5% viša nego na kraju travnja 2015. godine.
Nešto izraženije jačanje kune otkriva i podatak da je najviša ovogodišnja vrijednost kune zabilježena sredinom travnja (pri čemu je euro vrijedio 7,4701 kuna) bila najviša od srpnja 2013. godine. Premda se takvo kretanje tečaja dijelom može smatrati sezonskim, rast vrijednosti ipak je bio izraženiji od očekivanja, pogotovo u usporedbi s glavninom kriznog razdoblja u kojem se, zbog smanjenih deviznih priljeva, bilježila deprecijacije kune.
Takvo kretanje tečaja smanjilo je prosječni tečaj kune u 2015. za 5,3% u odnosu na 2008. godinu. U samoj 2015. godini, zbog nešto pozitivnijih trendova u gospodarstvu te znatnog rasta robnog izvoza i deviznog prihoda od turizma, zabilježena je blaga aprecijacija kune od 0,3%, a u prva četiri mjeseca ove godine aprecijacija je prosječnog tečaja kune na godišnjoj razini iznosila 0,9%. Pri tome treba napomenuti da tečaj u cijelom razdoblju, pa tako i u ovoj godini, određuju isti tržišni uvjeti, a to je odnos ponude i potražnje za kunama i eurima. Kunska je likvidnost dulji niz godina visoka, tako da su veći pomaci u ponudi ili potražnji za kunama tek ograničeno i kratkotrajno utjecali na kretanje tečaja, a tečaj je pretežno ovisio o ponudi i potražnji za devizama. Ovu godinu obilježava nešto raniji Uskrs, odnosno raniji početak turističke sezone, nastavak dobrih trendova u platnoj bilanci, djelomično prisutnih zbog pada cijene sirove nafte i ostalih energenata na svjetskom tržištu te smanjena neizvjesnost uslijed previđenog rasta BDP-a koji doseže i do 2,0%.
Dio tržišnih dionika kojima navedeno kretanje tečaja utječe na konkurentnost i gubitke u poslovanju, što se pretežno odnosi na izvoznike, očekuje reakciju HNB-a, s ciljem zaustavljanja daljnje aprecijacije tečaja kune. Središnja banka nikad nije striktno odredila granice u kojima će braniti tečaj, ali je u proteklim godinama u više navrata raznim mjerama, osobito deviznim intervencijama, ograničavala izraženije oscilacije njegove vrijednosti. Pregled tih intervencija pokazuje da je u proteklih pet godina, zbog opisanih trendova u kretanju tečaja, provedena samo jedna, i to manja, intervencija otkupa deviza u rujnu 2012. godine. Tada je tečaj eura pao na 7,4044 kune. Prije toga su čak tri intervencije otkupa deviza provedene sredinom 2010. godine, kada se tečaj eura spustio ispod 7,2 kune. Iz toga se može zaključiti da HNB svojom trenutnom „pasivnošću“ ne izlazi iz okvira postavljenih u prethodnim godinama. Međutim, izvjesno je da će u slučaju daljnje aprecijacije kune, znatno potpomognute još jednom dobrom turističkom sezonom, HNB intervenirati na deviznom tržištu ili drugim monetarnim mjerama u svojoj nadležnosti.
