Izvješće Svjetske banke
Kao i druge međunarodne institucije, i Svjetska banka u svom najnovijem izvješću konstatira jači oporavak u prvoj polovici ove godine u odnosu na prvotna predviđanja. Izvješće SB-a odnosi se na prostor Europe i središnje Azije (ESA), a pritom se rast hrvatskog BDP-a u 2021. trenutačno procjenjuje na 7,6 posto. Takvom kretanju, kažu, na ruku idu i blaže mjere socijalnog distanciranja, veća vanjska potražnja i bolji uvjeti na tržištu rada, kao i nastavak snažne gospodarske aktivnosti u trećem tromjesečju uslijed bržeg od očekivanog oporavka turističkog sektora.
Budućnost se i dalje opisuje izrazito neizvjesnom, ponajprije s obzirom na nastavak pandemije. No, u izvješću SB-a ističe se da je regionalni oporavak praćen ubrzanom inflacijom te da je izložen financijskom stresu koji bi mogao izazvati iznenadno pooštravanje uvjeta vanjskog financiranja ili nagli porast neizvjesnosti u pogledu politika i geopolitičkih napetosti. Tako se za 2022. predviđa usporavanje regionalnog rasta. Osim stabiliziranja vanjske potražnje i cijene sirovina, u SB-u podsjećaju i na ukidanje potpora za ublažavanje posljedica pandemije.
Na to je prošli tjedan podsjetio i guverner HNB-a Boris Vujčić. Navodeći kako je zahvaljujući potporama gospodarstvu broj novonezaposlenih prošle godine stao na 50 tisuća, kao i da su svi ti ljudi u međuvremenu zaposleni, rekao je kako će se i potpore za zaposlene i moratoriji najvjerojatnije ukinuti do kraja godine. Dakle, ostale bi tek garancije i Covid krediti.
Problem “zombifikacije”, odnosno održavanja na životu tvrtki s dvojbenim poslovnim modelima u posljednjih je godinu dana često spominjan mnogo šire, i to u kontekstu više ili manje izdašnih potpora s ciljem očuvanja radnih mjesta i poslovanja za kojima posezale praktično sve vlade u EU, ali i druge države svijeta.
Ponešto o tome govore i podaci o stečajevima. U Hrvatskoj u kojoj su, relativno gledano, potpore bile među najizdašnijim u Uniji, broj stečajeva lani je osjetno pao u odnosu na predkriznu dinamiku (uz istodoban pad registriranja novih tvrtki). No, u prvoj polovici ove godine podaci Državnog zavoda za statistiku upućuju na povratak na predkrizne razine.
Pored toga, usporedbe rezultata pokazuju da su se, primjerice, 134 poduzeća takozvane četvrte industrijske revolucije (IT sektor), pokazale znatno imuniijma na krizu u odnosu na poslovni sektor u cjelini, što je samo dijelom objašnjivo manjom ovisnošću o socijalnom kontaktu.
Kopnjenje potpora vjerojatno će rezultirati i novim stečajevima, no valja primijetiti i da je ove godine zamjetan i postat dobrovoljnih likvidacija tvrtki čiji vlasnici ne vide za svoje poslovanje perspektivu.
I u izvješću Svjetske banke pak, ističe se kako se fokus oporavka seli na otpornost i održivost u duljem roku, donosi Poslovni dnevnik.
