Nakon FED-ova povećanja kamata porasle svjetske burze, no usporava ih cijena nafte

Na svjetskim su burzama prošloga tjedna cijene dionica porasle jer su ulagači odahnuli nakon što je američki Fed povećao kamatne stope, ali nije nagovijestio ubrzanje tempa povećanja cijene novca do kraja godine. Na Wall Streetu je prošloga tjedna Dow Jones ojačao 0,1 posto, na 20.914 bodova, dok je S&P 500 porastao 0,2 posto, na 2.378 bodova, a Nasdaq indeks 0,7 posto, na 5.901 bod.

Ti su indeksi najveći skok zabilježili u srijedu, kada su čelnici američke središnje banke nakon dvodnevne sjednice odlučili povećati ključne kamatne stope za 0,25 postotnih bodova, u raspon između 0,75 i 1 posto. Taj je potez bio očekivan, s obzirom na ubrzanje rasta američkog gospodarstva i inflacije, pa nije uznemirio ulagače. Naprotiv, ohrabrili su ih signali iz Feda da ne kani ubrzati tempo povećanja kamata, odnosno da će ih povećavati postupno u skladu s gospodarskim pokazateljima. Zbog toga su procjene analitičara o povećanju kamata Feda do kraja godine još u dva navrata ostale nepromijenjene.

Ipak, do kraja tjedna na najvećoj svjetskoj burzi trgovalo se oprezno jer nije bilo novih vijesti koje bi potaknule ulagače. Nedavno su svi najvažniji indeksi na Wall Streetu dosegnuli najviše razine u povijesti zahvaljujući najavama američkog predsjednika Donalda Trumpa da će smanjiti poreze, a povećati fiskalnu potrošnju.

Konkretniji prijedlozi o tim potezima američke vlade mogli bi, kažu analitičari, biti novi pokretač tržišta. “Trenutačno se investitori kreću iz jednog sektora u drugi, ovisno o kretanju tečaja dolara, komentarima iz Bijele kuće i poslovnim izvješćima kompanija. Zapravo, čekaju nove vijesti koje bi mogle pokrenuti tržište, a mislim da bi ih htjeli čuti iz Bijele kuće. To bi bilo vrlo važno jer tržište računa na poticajne politike Trumpove vlade”, kaže Quincy Krosby, analitičarka u tvrtki Prudential Financial.

I na europskim su burzama prošloga tjedna cijene dionica porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 1,1 posto, na 7.424 boda, a za toliko je porastao i frankfurtski DAX, dosegnuvši 12.095 bodova. Ojačao je i pariški CAC, za 0,7 posto, na 5.029 bodova. Na Tokijskoj je burzi, pak, Nikkei indeks prošloga tjedna oslabio 0,4 posto, na 19.521 bod.

Na azijskim se burzama u ponedjeljak trguje oprezno, nakon pada cijena nafte i odluke skupine G20 najvećih svjetskih gospodarstava da odustane od obećanja da će izbjegavati trgovinski protekcionizam. Na burzi u Šangaju cijene su dionica u 6,30 sati bile u blagom plusu, dok su u Singapuru i Hong Kongu porasle između 0,3 i 0,6 posto.

Burzovni indeksi u Australiji i Južnoj Koreji pali su, pak, između 0,3 i 0,5 posto, dok je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, u 6,30 sati bio u plusu 0,1 posto. Azijski su ulagači oprezni, kao i američki u petak na Wall Streetu, jer nema vijesti koje bi značajnije potaknule tržišta. Loše, pak, na tržišta utječe pad cijena nafte. Članice OPEC-a smanjuju proizvodnju prema lanjskom dogovoru, no u SAD-u proizvodnja raste, pa je upitno koliko će se smanjiti neravnoteža između prevelike ponude i nedovoljno snažne potražnje.

Ulagači su oprezni i zbog tog što financijski lideri skupine G20 najvećih svjetskih gospodarstava nisu potvrdili da su predani slobodnoj, otvorenoj trgovini, što ukazuje ne zaokret prema protekcionizmu. U subotu je, doduše, skupina G20 na sastanku u njemačkom gradu Baden-Badenu ponovila svoje ranije protivljenje devalvaciji valuta radi povećanja konkurentnosti, no zbog protivljenja SAD-a u izjavi su naveli samo simboličku napomenu o potrebi jačanja doprinosa trgovine gospodarstvima, prekinuvši tako desetljeće dugu tradiciju odbacivanja protekcionizma i izražavanja podrške slobodnoj trgovini.

U nedjelju su, pak, njemačka kancelarka Angela Merkel i japanski premijer Shinzo Abe branili slobodnu trgovinu, pozvali na postizanje brzog trgovinskog sporazuma između EU-a i Japana, te se tako distancirali od preotekcionističke retorike američkog predsjednika Donalda Trumpa. “Rezultat sastanka G20 je rezultat protekcionističkog stava SAD-a i tržišta su toga svjesna. Značajno je što smo vidjeli da su ostali lideri, kao što su Merkel i Abe, javno podržali slobodnu trgovinu, pa za sada protekcionistički stavovi ostaju ograničeni na SAD. Bit će zabrinjavajuće ako se to počne širiti na druge zemlje”, kaže James Woods, analitičar u tvrtki Rivkin Securities.

I na valutnim tržištima vlada oprez, među ostalim, zbog toga što su ovoga tjedna na rasporedu nastupi nekoliko čelnika Feda, pa ulagači čekaju poruke iz američke središnje banke o daljnjem tempu povećanja kamata, nakon što su prošloga tjedna povećane za 0,25 postotnih bodova.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, skliznuo je jutros 0,1 posto, na 100,17 bodova, nedaleko najniže razine u pet i pol tjedana. Pritom je tečaj američke u odnosu na japansku valutu skliznuo na 112,60 jena, dok je u petak na zatvaranju tržišta iznosio 112,70 jena. Dolar je oslabio i u odnosu na europsku valutu, pa je cijena eura dosegnula 1,0760 dolara, dok je u petak iznosila 1,0740 dolara.

You may also like

0 comments