Nakon dogovora zemalja OPEC-a porasle cijene nafte

Na svjetskim su tržištima cijene nafte prošloga tjedna znatno porasle, zahvaljujući dogovoru članica OPEC-a o smanjenju proizvodnje, no pitanje je mogu li dodatno porasti. Na londonskom je tržištu cijena barela prošloga tjedna porasla oko 4 posto, na 49,06 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 8 posto, na 48,24 dolara.

Uspon cijena nafte zahvaljuje se dogovoru članica Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) o smanjenju proizvodnje kako bi poduprle cijene, koje su već dugo pod pritiskom zbog prevelike ponude.

Nakon trodnevnih pregovora u Alžiru, u srijedu su članice OPEC-a pristale smanjiti proizvodnju sirove nafte za 700.00 barela na dan, na 32,5 do 33 milijuna barela, što je otprilike količina koju je taj naftni kartel crpio u ožujku.

To je prvi takav sporazum OPEC-a od 2008. godine. Detalji, uključujući kvote za svaku pojedinu zemlju i podatke o provedbi sporazuma, bit će utanačeni na službenom sastanku OPEC-a u Beču 30. studenoga. “OPEC nas je iznenadio u Alžiru i ne možemo isključiti mogućnost novog iznenađenja. Unatoč tome, i dalje smatramo da kolektivno smanjenje proizvodnje neće značajnije utjecati na ukupnu razinu ponude”, poručili su analitičari BMI Researcha.

Podsjetimo, kako je javila agencija Bloomberg News, prenoseći izjavu člana izaslanstva, Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) pristala je smanjiti proizvodnju sirove nafte za 750.00 barela na dan, što znači da će proizvoditi 32,5 milijuna barela na dan.  To je otprilike količina koju je naftni kartel crpio u ožujku (32,47 milijuna barela na dan), pokazuju podaci Međunarodne agencije za energetiku.

Dogovor koji je postigao OPEC plod je teških pregovora kako bi se premostila neslaganja među članicama koje su nešto prije 21 sat po srednjoeuropskom vremenu, gotovo pet sati nakon početka, još sudjelovale na tom neslužbenom susretu. Vijest je odmah potaknula rast cijena sirove nafte na njujorškoj burzi, premda su tržišta očekivala da će se neslužbeni susret u Alžiru završiti bez dogovora. Ovo će značiti promjenu smjera za Saudijsku Arabiju, koja dosad nije htjela razmišljati o smanjenju proizvodnje ako to ne učine i druge zemlje. Rusija, drugi po veličini proizvođač sirove nafte u svijetu, rekla je da će odluku donijeti nakon sastanka OPEC-a kojega nije član.

Procjenjuje se da je globalna ponuda za 1,0 do 1,5 milijuna barela dnevno veća od potražnje. Prema procjenama Reutersa, u rujnu je proizvodnja OPEC-a porasla na 33,60 milijuna barela dnevno, s 33,53 milijuna u kolovozu.

Proizvodnja Rusije, koja nije članica OPEC-a, također je dosegnula rekordne razine, no Moskva je poručila da će pronaći načina za zamrzavanje proizvodnje ako postigne takav dogovor s OPEC-om. Sjedinjene Države, koje također nisu članice OPEC-a, poručile su, pak, da ne vjeruju previše u OPEC-ov plan jer bi svaki rast cijena nafte, potaknut smanjenjem proizvodnje, mogao dovesti do veće proizvodnje u SAD-u i tako praktično poništiti utjecaj dogovora.

Na to ukazuju i podaci tvrtke Baker Hughes da je prošloga tjedna broj naftnih bušotinskih postrojenja u SAD-u povećan već 13. tjedan od posljednjih 14. To je najduže razdoblje povećanja broja postrojenja od 2011. godine.

Prošloga je tjedna broj tih postrojenja povećan za sedam, na 425, što je njihov najveći broj od veljače. U cijelom proteklom kvartalu broj postrojenja povećan je za 95, najviše od prvog tromjesečja 2014. godine, što pokazuje da se američkim kompanijama isplati proizvodnja s cijenama nafte na ovoj razini.

U rujnu je cijena barela na londonskom tržištu porasla za 4, a na američkim tržištima za 8 posto, što je drugi mjesec zaredom kako cijene nafte rastu. Stoga se i dalje očekuje nestabilnost cijena nafte, koje su zbog velike proizvodnje, a slabosti potražnje, od sredine 2014. godine potonule s više od 100 na manje od 30 dolara u veljači ove godine, najniže u posljednjih gotovo 13 godina. U međuvremenu, cijene su se uspjele ponešto oporaviti, pa se već mjesecima kreću u rasponu između 40 i 50 dolara po barelu.

U Hrvatskoj bi se posljedice ove odluke mogle osjetiti već za tjedan dana, smatra Igor Dekanić, naftni stručnjak i profesor Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta u Zagrebu.

Iako se rast cijena nafte već dogodio, još je teško predvidjeti koliko se dugo viša cijena može održati. “Postoji dugoročni problem s kvotama OPEC-a koji je postojao još osamdesetih godina kada su također bile dogovorene kvote. Pokazalo se da ih je vrlo teško održati duže vrijeme”, kaže Dekanić, dodajući da među državama članicama te organizacije postoje značajne političke razlike u interesima.

“Sve su to nezavisne zemlje sa svojim problemima i financijskim potrebama. Kada dogovorite smanjenje proizvodnje, raste cijena, pa su svi u napasti da malo premaše kvotu jer to znači veliki prihod. Zbog toga su se u povijesti ovakve kvote uvijek teško održale duže vrijeme”, kaže Dekanić, dodajući da ne treba zanemariti ni političke razlike u interesima članica OPEC-a. “Jedan interes ima Saudijska Arabija, a drugi Venezuela koja ima svoje potrebe. Ne treba zanemariti ni interese Irana koji je tek nedavno izašao iz sankcija. Zbog svega toga teško je očekivati da se dogovoreno smanjenje održi na duži rok”, kaže Dekanić za Dnevnik.hr.

You may also like

0 comments