Zbog ukrajinske krize
Na svjetskim su tržištima cijene nafte porasle i prošloga tjedna, šestoga zaredom, pa su dosegnule nove najviše razine u više od sedam godina, jer se trgovci plaše poremećaja u opskrbi zbog ukrajinske krize. Cijena barela na londonskom tržištu porasla je na 90,03 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio na 86,82 dolara.
U petak su cijene ′crnog zlata′ u jednom trenutku bile i više, pa su dosegnule najviše razine od 2014. godine jer se trgovci plaše da bi ukrajinska kriza mogla izazvati poremećaje na tržištima energenata.
Ukrajina tvrdi da Rusija priprema invaziju, Zapad je najavio ekonomske sankcije, a NATO se sprema u istočnu Europu poslati vojnike. Moskva, pak, opovrgava tvrdnje o invaziji i spočitava Zapadu da raspiruje “histeriju”.
Predsjednik SAD-a Joe Biden i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen poručili su u petak da će zajednički jamčiti sigurnu opskrbu Europe i Ukrajine energijom.
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov izjavio je, pak, da Moskva ne želi rat s Ukrajinom.
Veći rast cijena spriječilo je jačanje dolara, čija je vrijednost prema košarici valuta prošloga tjedna porasla 1,7 posto i dosegnula najviše razine od polovice 2020. godine, jer se očekuje da će američka središnja banka uskoro podići ključne kamatne stope.
A kako se cijena nafte izražava u dolarima, to čini naftu dodatno skupljom u ostalim valutama, pa slabi potražnja.
Ovoga će tjedna, pak, u fokusu trgovaca biti sastanak OPEC-a i ostalih najvećih svjetskih proizvođača, koji će ponovno razmotriti proizvodnu politiku i plan o podizanju proizvodnje u ožujku za 400 tisuća barela dnevno.
Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i njihovi saveznici vjerojatno će se držati planiranog povećanja, reklo je agenciji Reuters nekoliko izvora iz skupine OPEC+.
Nakon što su u prošloj godini porasle više od 50 posto, u prvim tjednima nove godine cijene su nafte skočile oko 15 posto.
