Najviše razine cijena nafte i ugroza za američku industriju

Analiza tjedna
Na svjetskim su tržištima cijene nafte prošloga tjedna dosegnule najviše razine u pet mjeseci, no kako uragan Laura nije nanio veće štete naftnim postrojenjima u Meksičkom zaljevu, krajem tjedna cijene su skliznule s tih razina, a američka industrija našla se u problemu.

Cijena barela na londonskom tržištu prošloga je tjedna porasla na 45,05 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio na 42,97 dolara. Tijekom tjedna cijene barela dosegnule su najviše razine u pet mjeseci jer su američki proizvođači prekinuli proizvodnju u Meksičkom zaljevu uoči udara uragana Laura.

Američkoj naftnoj industriji od nadolazećeg uragana Laura prijeti najveća šteta u zadnjih 15 godina, kada je uragan Katrina poharao obalu Louisiane. Uragan Laura s vjetrom koji je u utorak u Meksičkom zaljevu puhao brzinom od 120 km/h, prijeti američkim saveznim državama Teksasu i Louisiani koje se već bore s pandemijom koronavirusa. Očekuje se daljnje jačanje Laure kako se bude približavala jugozapadnoj obali Louisiane i jugoistoku Teksasa, kamo uragan treba stići u srijedu navečer po lokalnom vremenu, objavilo je Nacionalno središte za uragane (NHC).

Ta institucija, sa sjedištem u Miamiju, upozorava na nagli porast razine mora i na poplave u dijelovima Teksasa, Louisiane i Arkansasa. “Moramo se pripremiti na to da Laura može prerasti u (uragan) 4. kategorije”, rekao je teksaški guverner Greg Abbott. A za udar Laure priprema se i tamošnja naftna industrija. Kako navodi Reuters, proizvođači nafte evakuirali su radnike na 310 naftnih platformi i prekinuli proizvodnju 1,56 milijuna barela dnevno. To je 84 posto dnevne proizvodnje sirove nafte u Meksičkom zaljevu te približno 90 posto proizvodnje koju je zaustavio katastrofalni uragan Katrina pogodivši New Orleans prije 15 godina.

Osim toga, procjene Energetske informacijske uprave govore da će u četvrtak ujutro nevrijeme pogoditi područje koje sudjeluje sa 45 posto u ukupnim američkim rafinerijskim kapacitetima i 17 posto u ukupnoj proizvodnji sirove nafte. Prerađivači nafte zaustavili su proizvodnju u devet postrojenja koja dnevno prerade 2,9 milijuna barela, što je 14,6 posto ukupnih američkih kapaciteta. Međutim, utjecaj Laure na rad rafinerija slabiji je nego prije tri godine kada je uragan Harvey koji je zaustavio gotovo četvrtinu američkih kapaciteta prerade nafte.

Cheniere Energy, najveći američki izvoznik ukapljenog prirodnog plina, evakuirao je radnike i zaustavio rad svojeg LNG terminala Sabine Pass, na granici Lousiane i Teksasa. Prema tvrdnjama upućenih izvora, Motiva Enterprises, Total i Valero Energy počeli su smanjivati rad svojih rafinerija u Port Arthuru u Teksasu.

Te su kompanije potvrdile medijske navode. Exxon Mobil je potvrdio pripreme za prestanak rada svoje velike rafinerije u Beaumontu, a smanjio je i proizvodnju u rafineriji Baytown. Ako i ta rafinerija prestane s radom, prerada na američkoj obali Meksičkog zaljeva past će za 2,89 milijuna barela.

Stagnacija cijena posljedica je širenja koronavirusa u svijetu i slabosti najvećih svjetskih gospodarstava, koja se neće oporaviti od koronakrize tako brzo kako su se ulagači nadali, što dovodi do slabosti potražnje. Cijene na naftnom tržištu već dugo neuobičajeno slabo osciliraju, za razliku od financijskih burzi. Nema impulsa koji bi ih podigao ili spustio. Rijetko vidimo tako nisku razinu oscilacija kroz tako dugo vremensko razdoblje, posebice s obzirom na dinamičnu situaciju na strani potražnje i ponude, javljaju analitičari nizozemskog ING Snapa.

Očekivanja za potražnju i dalje su pesimistična, jer je svima, osim u Saudijskoj Arabiji, jasno kako je teško moguće da se potražnja za naftom vrati na prošlogodišnje razine prije 2022. godine. Najnovija mjesečna procjena Međunarodne agencije za energiju (IEA), američke vlade i Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) sugerira da se potrošnja sljedeće godine neće oporaviti na pretpandemijsku razinu.

I dok je potražnja slaba, OPEC i njegovi saveznici povećali su proizvodnju u kolovozu. Naime, prema dogovoru, od svibnja do srpnja njihova proizvodnja je bila smanjena za 9,7 milijuna barela dnevno ili oko 10 posto ukupne globalne ponude, a od kolovoza do kraja godine smanjenje će se kretati oko 7,7 milijuna barela dnevno. U travnju su zbog koronakrize cijene nafte potonule na najniže razine u posljednjih 20-ak godine. No, kasnije su nadoknadile velik dio tih gubitaka, zahvaljujući golemim fiskalnim i monetarnim poticajnim mjerama u najvećim svjetskim gospodarstvima, što je potaknulo oporavak gospodarskih aktivnosti, a time i potražnje za naftom. No, posljednjih tjedana cijene nafte ne osciliraju značajnije jer je oporavak globalnog gospodarstva usporen.

You may also like

0 comments