U Hrvatskoj su u prosincu 2015. potrošačke cijene pale za 0,6 posto u odnosu na isti mjesec prethodne godine, što je ponajviše posljedica oštrog pada cijena goriva, pokazuje izvješće Državnog zavoda za statistiku (DZS). U petak objavljeni podaci DZS-a ukazuju na nastavak deflacijskih pritisaka, s obzirom da potrošačke cijene stagniraju ili padaju već gotovo dvije godine. U prosincu je pad cijena na godišnjoj razini bio nešto manji nego mjesec dana prije, kada su cijene pale 0,9 posto.
U prosincu su na godišnjoj razini najviše pale cijene prijevoza, 6 posto, pri čemu su cijene goriva za prijevozna sredstva potonule 9,3 posto. Znatnije su, 1 posto, pale i cijene obrazovanja, a slijedile su, s padom za 0,7 posto, cijene stanovanja, vode, električne energije i plina. Cijene rekreacije i kulture skliznule su, pak, 0,6 posto na godišnjoj razini, dok su cijene komunikacije pale 0,3 posto. Cijene pokućstva i opreme za kućanstvo ostale su u prosincu na godišnjoj razini nepromijenjene, dok su, najviše, 3,2 posto, porasle cijene odjeće i obuće. S rastom od 1,8 posto slijedile su cijene zdravlja, dok su cijene alkoholnih pića i duhana porasle 1,1 posto. Cijene restorana i hotela porasle su, pak, 0,5 posto, dok su cijene ostalih dobara i usluga ojačale 0,3 posto, a prehrane i bezalkoholnih pića 0,1 posto. “Isključimo li iz indeksa potrošačkih cijena volatilne komponente – cijene energije i prehrane – temeljna stopa inflacije u prosincu zabilježila je godišnji rast od 0,7 posto”, navode analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) u osvrtu na izvješće DZS-a.
I na mjesečnoj su razini u prosincu cijene pale, za 0,6 posto. Pritom su najviše, 5,5 posto, pale cijene odjeće i obuće zbog sezonskih sniženja, dok su cijene prijevoza, koje uključuju cijene goriva, u prosincu pale za 0,7 posto u odnosu na studeni. U cijeloj prošloj godini potrošačke su cijene u prosjeku bile 0,5 posto niže u odnosu na 2014. “To je druga godina zaredom kako se bilježi godišnji pad prosječnih potrošačkih cijena”, poručuju analitičari RBA. To znači da je nastavljeno razdoblje deflacije, s obzirom da su u 2014. potrošačke cijene pale za 0,2 posto na godišnjoj razini, pa će 2014. ostati zapamćena kao prva deflacijska godina u povijesti zemlje. “Tijekom 2016. očekujemo tek blago intenziviranje rasta potrošačkih cijena, pa bi godišnja stopa inflacije u prosjeku mogla iznositi oko 1 posto. Blagi inflatorni pritisci trebali bi i dalje biti posljedica razmjerno niskih cijena na robnim tržištima, prvenstveno sirove nafte,, ali i izostanka značajnih poticaja s potražne strane”, zaključuju analitičari RBA.
