Analiza SIPRI
Globalni vojni izdaci u 2024. dosegli su rekordnih 2,72 bilijuna dolara, što je porast od 9,4% u odnosu na prethodnu godinu i najveći godišnji skok od kraja Hladnog rata, prema izvješću Međunarodnog instituta za istraživanje mira u Stockholmu (SIPRI). Ovaj porast potaknut je rastućim geopolitičkim napetostima, koje su dovele do povećanja vojnih budžeta u svim svjetskim regijama, s naglaskom na Europu i Bliski istok.
SIPRI ističe da je više od 100 zemalja povećalo vojnu potrošnju, često na račun drugih proračunskih prioriteta, što može imati dugoročne ekonomske i društvene posljedice. U Europi, uključujući Rusiju, vojni izdaci porasli su za 17%, nadmašivši razine iz razdoblja Hladnog rata. Glavni razlozi su rat u Ukrajini i nesigurnost oko američke predanosti NATO-u.
Rusija je u 2024. potrošila procijenjenih 149 milijardi dolara na vojsku, što je 38% više nego 2023. i dvostruko više nego 2015. Ovi izdaci čine 7,1% ruskog BDP-a i 19% ukupnih državnih rashoda. S druge strane, Ukrajina je povećala vojnu potrošnju za 2,9%, dosegnuvši 64,7 milijardi dolara, što predstavlja 34% njenog BDP-a – najveće vojno opterećenje globalno. Ukrajina trenutno sve svoje porezne prihode usmjerava na vojsku, što ozbiljno ograničava njen fiskalni prostor za daljnje povećanje izdataka.
SAD je zadržao vodeću poziciju s vojnim izdacima od 997 milijardi dolara, što je porast od 5,7%. To čini 66% ukupne potrošnje NATO-a i 37% svjetskih vojnih izdataka. Ovaj rast odražava stalnu dominaciju SAD-a u globalnoj vojnoj potrošnji, dok Europa i druge regije pokušavaju odgovoriti na nove sigurnosne izazove. SIPRI upozorava da prioritet vojne sigurnosti može imati značajne društvene posljedice u budućnosti.
U 2024. godini Mađarska i Srbija predvodile su regiju po izdvajanjima za naoružavanje i obranu, prema podacima Međunarodnog istraživačkog instituta za mir (SIPRI). Hrvatska je zauzela treće mjesto s potrošnjom od 1,63 milijarde dolara, što je porast od 190 milijuna u odnosu na 2023. Slovenija je bila četvrta, povećavši izdatke za 39 milijuna na 952 milijuna dolara.
Globalna vojna potrošnja porasla je za 9,4% na 2,72 bilijuna dolara, označavajući najveći godišnji skok od kraja Hladnog rata. Mađarska je izdvojila 4,73 milijarde dolara, 380 milijuna više nego godinu prije, dok je Srbija potrošila 2,32 milijarde, što je porast od 526 milijuna. Sve zemlje regije povećale su vojne budžete, odražavajući rastuće geopolitičke napetosti.
Ostale zemlje regije imale su skromnija izdvajanja: Bosna i Hercegovina potrošila je 216 milijuna dolara, Sjeverna Makedonija 353 milijuna, Crna Gora 150 milijuna, Kosovo 166 milijuna, a Albanija 534 milijuna. Ovi podaci ukazuju na široko rasprostranjeno povećanje vojnih izdataka u regiji. Nabrojane četiri države – Mađarska, Srbija, Hrvatska i Slovenija – ističu se kao najveći regionalni potrošači za obranu.
