Procjene MMF-a
Međunarodni monetarni fond (MMF) procjenjuje da će svjetsko gospodarstvo u ovoj i sljedećoj godini rasti oko tri posto, što predstavlja najslabiji rast u nekoliko desetljeća. Očekuje se skromni oporavak eurozone, koji će biti potaknut izvoznim aktivnostima i otpornom potrošnjom u Sjedinjenim Američkim Državama. Prema MMF-ovim ljetnim procjenama, globalno gospodarstvo trebala bi rasti 3,2 posto u 2023. godini, a istu stopu rasta očekuju i u 2025., no snižene su procjene za 0,1 postotni bod. Glavni ekonomist MMF-a, Pierre-Olivier Gourinchas, ističe da su izgledi za rast u narednih pet godina slabi, sa stopom aktivnosti od 3,1 posto, čime se dodatno naglašava slabost rasta, posebice u Kini i drugim regijama.
Američko gospodarstvo trebala bi porasti za 2,7 posto ove godine, a prognoza za 2025. iznosi 2,2 posto, zahvaljujući boljoj potrošnji i investicijama, potaknutim rastom realnih plaća. Iako se očekuje usporavanje zbog zaoštravanja fiskalne politike i slabije potražnje za radnom snagom, prognoze su neznatno poboljšane. Eurozona će, međutim, zabilježiti skromni rast od samo 0,8 posto, a taj će se tempo blago ubrzati na 1,2 posto u 2025. godini, zahvaljujući snažnijoj domaćoj potražnji i rastu realnih plaća, ali uz razočaravajuće rezultate u odnosu na ranije prognoze.
Unutar eurozone, Španjolska se očekuje da će zabilježiti najveći rast od 2,9 posto ove godine, dok će se francusko gospodarstvo blago nadmašiti prosjek, s rastom od 1,1 posto. Talijansko gospodarstvo porast će za 0,7 posto, dok njemačko stagnira u 2024. i ima snižene prognoze rasta za 2025. godinu, s očekivanjima od samo 0,8 posto. S druge strane, kinesko gospodarstvo bi u ovoj godini trebalo rasti za 4,8 posto, a u 2025. MMF prognozira rast od 4,5 posto.
Hrvatsko gospodarstvo također pokazuje pozitivne rezultate s procijenjenim rastom od 3,4 posto u ovoj godini, što je iznad europskog prosjeka. U 2025. godini očekuje se rast od 2,9 posto. MMF je podigao prognozu inflacije na četiri posto za ovu godinu, dok se predviđa usporavanje rasta cijena na 2,8 posto u sljedećoj godini. Također, blago su snižene procjene nezaposlenosti na 5,6 posto u 2023. godini, uz očekivanje daljnjeg smanjenja u 2025. godini. Prema preliminarnim podacima Eurostata, hrvatski proračunski manjak bio je u drugom kvartalu nešto veći od europskog prosjeka, prelazeći zadani limit od tri posto.
