[vc_row][vc_column width=”1/3″]Objava revizorskog izvještaja Agrokora zakazana je za danas u 15 sati.[/vc_column][vc_column width=”2/3″]O slučaju Agrokor, uoči ove objave u Novom danu N1 teleizije gostovala je profesorica Pravnog fakulteta u Zagrebu Jasnicom Garašić.[/vc_column][/vc_row]
Trebamo li danas očekivati neki rasplet svih raspleta oko Agrokora? “Nikako, to je tek neki početak. U pravnom smislu tek će se voditi bitke, a nagodba bi trebala biti kruna, ako do nje uopće dođe – ako Ustavni sud ne odluči ukinuti zakon. Ono što je žalosno u čitavoj priči, što Vlada uopće nije pripremljena na taj scenarij, oni ustraju da će do te nagodbe doći. Čak i da se sada ukine taj zakon, za državu bi bila manja šteta, umjesto da ustrajemo da je sve dobro i da idemo na nagodbu.”
Što bismo današnjom objavom revizije mogli saznati? “Vjerojatno bismo mogli saznati koja je imovina određenih tvrtki i s čime se raspolaže, a i ono što se još uvijek ne zna – tko su vjerovnici. Privremeno vjerovničko vijeće donosi odluke, a većina vjerovnika nije mogla utjecati na sastav Vijeća. Mi nemamo još formalne potvrde tko je u tom Vijeću. To je pravni kaos. A sami roll-up ugovori, ako je točno što se o njima piše, tada je to strahovita diskriminacija koja nije u skladu s našim pravnim sustavom.”
[quote_box name=””]
Plenković ne poznaje pravne okvire
Je li točna analiza iz Vlade da je bilo nekoliko izbora: ne učiniti ništa, prepustiti stvari u pravni kaos stečaja ili donošenje lex Agrokora?
“To govore oni koji ne poznaju stečajno pravo i silne mogućnosti koje ono nudi. Stečaj kao takav ne znači likvidaciju tvrtke, stečaj automatski ne znači nestanak radnih mjesta i prestanak poslovanja. Postoji niz mogućnosti. Ne mogu se tako važni zakoni pisati, a da to ne rade oni koji razumiju materiju. Strahovita je šteta.”
[/quote_box]
Zašto nemamo pravo saznati tko je pisao zakon? Vjerujete da je točna formulacija Vlade da su sudjelovali razni stručnjaci, a konzultirani i pravni stručnjaci i pravna struka. Koliko znate, je li itko s Pravnog fakulteta u Zagrebu sudjelovao u pisanju?m”Što se tiče prava na informaciju mi kao građani ga imamo, i vlada koja to ne daje ne radi po zakonu. Neprihvatljivo je da ne znamo tko je pisao taj zakon. Ja ne znam što Vlada smatra kad kaže pravni stručnjaci. Stečajno pravo jedna je od najkompleksnijih materija, nije lako vladati njom. 30 godina sam u tom području i manje-više poznajem sve koji se razumiju u stečajno pravo. Nitko od tih ljudi koje ja znam nije sudjelovao u pisanju ovog zakona. Ako netko ima pravnu diplomu i odvjetnički ured, to ne znači da je stručnjak za ovo područje. A vidimo rezultat, to nisu pisali stručnjaci za ovo područje.”
Imamo li neku usporedbu kao primjer? “Apsolutno ne. Tako loš zakona, meni nije poznato da postoji. Ovo je protiv osnovnih načelan. Ne možete očekivati od zastupnika da će upotrijebiti argumente jer mnogi nisu pravnici, ali od Vlade, da nije zastala kad su svi upozoravali. Da meni netko kaže da je to opasno, ja bih zastala na neko vrijeme. Oni su jednostavno išli i forsirali zakon. Svaki stečaj i svaka insolventna situacija je slučaj za sebe i pitanje je kako oni involvirani reagiraju. Država se u pravilu ne smije miješati jedino ako prijeti kolaps bankarskog sustava. A neki dan je guverner Boris Vujčić rekao da je HNB pratio sve što se dogođalo i da su izlaganje banaka smanjili na minimum. S ste strane nije prijetio nikakav financijski kolaps, a Vlada nam je gurala to ili da je riječ o spašavanju 60-ak tisuća radnih mijesta. Jesu li mislili na radna mjesta kod vjerovnika koja će biti oštećena ovim lošim zakonom? Ipak, morat ćemo promijeniti stečajni zakon, sve češće ćemo imati probleme korporacijskih grupa.”
Posebno ste naglasili kako nijedna odluka izvanredne uprave nije zasnovana na sudskoj odluci, a one bi trebale biti temelj? Ante Ramljak i izvanredna uprava donose odluke, a tko će snositi odgovornost? “Za sve radnje za koje nema odobrenje suda bit će odgovoran osobno. Zato sam rekla da uzme dobru policu osiguranja, mnogi će vjerovnici biti ljuti, a znamo kako se ta ljutnja pravno manifestira. To je protuustavan zakon, budući da je na tako klimavim nogama ja bih bila strahovita oprezna. On za te roll-up modele uopće nije imao temelj u zakonu, a to je direktno protuzakonito. Zakon daje povjereniku ovlaštenje da neke povjerenike namiruje, druge ne. Unutra je floskula da to može, ako je to potrebno zbog financijskog rizika. To je sporno. Možda da se organizirala skupština vjerovnika i da su se svi usuglasili, Ali ovo je nepravda. Mi idemo direktno protiv našeg pravnog sistema, protiv njegovih osnovnih vrednota jer se slijede ne znam kakvi interesi. Ovo opći interes sigurno nije.”
Može li se dogoditi da troškovi padnu na teret džrave? “Apsolutno. Ako će se ići na tužbe, pa su tu strani sudovi i arbitraže… To su odmah i veliki troškovi procesa, a kamoli da se dosudi da se mora patiti šteta. Država će to morati platiti i svi ćemo to osjetiti iz vlastitih džepova. nije sramota ne znati neku materiju, ali je strahovito neodgovorno ako nisi pitao nekoga tko zna. Ne možeš se na vlasti ponašati bahato, moraš se ponašati odgovorno.”
Gdje se vode takvi postupci? Pred međunarodnim investicijskim sudom u Washingtonu? “To je sasvim sigurno jedan forum gdje je moguće da će se voditi takvi postupci. Drugi je Suda za ljudska prava u Strasbourgu je je povrijeđeno vlasništvo. Čak i da Ustavni sud odluči da zakon nije protuustavan, iako ne znam kako bi to obrazložili, svi suci imat će veliku političku i pravnu i moralnu odgovornost jer to nisu bezazlene stvari. Ali čak i da donesu takvu odluku ona u Strasbourgu ništa neće značiti.
Kakvo je sada stanje Ivice Todorića, on optužuje da mu je Vlada pod prisilom oduzela tvrtku, koja su mu sad pravna sredstva? “Često ljudi koji nisu pravnici ne razumiju što znači biti vlasnik – da ima većinski udio dionica i da kontrolira rad tvrtke. U ovom slučaju ne može kontrolirati jer imate izvanrednu upravu, no on je dioničar i njegova prava kao i svih ostalih će se rješavati nagodbom, ako je bude. Promijenit će se sadržaj pravnog odnosa. On bi mogao nešto dobiti u postupku tek kad su namireni svi drugi vjerovnici, a znamo da su dugovi veliki da bi teško moglo biti novca da se podijeli dioničarima. Sam vlasnik će zavisiti o tome kakav će biti sadržaj nagodbe, hoće li se ona izglasati ili ne… On ne može utjecati na nagodbu. Mogao je uložiti žalbu na sam tijek postupka, ali to nije učinio. Njemu preostaje pitanje ustavnosti i ako sud ukine zakon obustavio bi se postupak izvanredne i išlo bi se u predstečajne postupke, tu bi mogao utjecati na tijek postupka, ovako kao dioničar ne može.”
Koji je sada mogući scenarij. Za nagodbu treba sudjelovati više od dvije trećine vjerovnika, a u njoj ne mora sudjelovati Sberbank? “Da bi uspjela nagodba, za nju mora biti većina svih vjerovnika i zbroj njihovih tražbina mora prelaziti zbroj tražbina onih čiji su vjerovnici glasali protiv. Iznimno, nagodba će se smatrati prihvaćenom ako su za nju vjerovnici čiji su iznosi dvije trećine svih tražbina. To znači da oni najveći mogu odlučiti sve. Tu nema načela jednakog namirenja, a to je staro rimsko pravo koje ne možete pogaziti.”
A ako se nagodba ne postigne? “Onda će se obustaviti postupak i mora se ići u stečajni postupak. Cijela priča je u kontroli države. Ako ne može povjerenik doći do nagodbe predlaže Vladi da se ide u stečajni postupak, a opet je pitanje što će vlada reći. To je taj strahovit utjecaj države, toga nema nigdje.
Stečajni zakon ima ono što lex Agrokor nema – skupštinu vjerovnika. Tko nam ovdje arbitrira? Vlada i povjerenik, a u lexu piše da povjerenik može biti netko tko može biti član uprave trgovačkog društva, a takva osobe uopće ne mora imati diplomu, iskustva u stečajevima. Stečajni zakon traži visoku naobrazbu, treba položiti težak državni ispit, godinu dana se usavršavati i konstantno obrazovati, a ovdje nemate ništa od svega toga”, kaže profesorica za N1.
