[vc_row][vc_column width=”1/3″]Na svjetskim su tržištima cijene nafte prošloga tjedna skočile više od 8 posto i dosegnule najviše razine od kraja 2014. godine, što je posljedica geopolitičkih napetosti u vezi Sirije i pada zaliha ‘crnog zlata’.[/vc_column][vc_column width=”2/3″]Na londonskom je tržištu cijena barela prošloga tjedna skočila 8,2 posto, na 72,60 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 8,6 posto, na 67,40 dolara. To su njihove najviše razine od prosinca 2014. godine.[/vc_column][/vc_row]
Najveći tjedni skok cijena nafte od srpnja prošle godine posljedica je geopolitičkih napetosti od kada je polovicom tjedna predsjednik SAD-a Donald Trump zaprijetio vojnom akcijom u Siriji nakon navodnog napada kemijskim oružjem na uporište pobunjeničkih snaga Dumu. Sirija nije značajan proizvođač nafte, ali je ulagače zabrinula mogućnost poremećaja u opskrbi s Bliskog istoka.
Potporu cijenama pružila je i ocjena Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) da se višak globalnih zaliha nafte gotovo istopio. U mjesečnom izvješću OPEC je naveo i da je proizvodnja njegovih članica u ožujku pala na 31,96 milijuna barela dnevno, što znači da je smanjena za 201 tisuću barela dnevno u odnosu na veljaču.
U izjavi za Reuters glavni tajnik OPEC-a Mohamad Barkindo kazao je da se ta organizacija i njezini saveznici spremaju produljiti sporazum o ograničenju proizvodnje i na iduću godinu, premda bi višak u ponudi trebao biti otklonjen do rujna ove godine. Od siječnja 2017. OPEC i skupina neovisnih proizvođača na čelu s Rusijom smanjili su proizvodnju za 1,8 milijuna barela dnevno kako bi sveli zalihe na petogodišnji prosjek i time poduprli cijene.
Produljenje tog dogovora i na iduću godinu podržao bi cijene, a jedinu im prepreku pritom predstavlja rast proizvodnje u SAD-u. Na daljnji rast proizvodnje u SAD-u ukazuju podaci tvrtke Baker Hughes, prema kojima je broj bušotinskih postrojenja u SAD-u prošloga tjedna porastao za njih 7, na ukupno 815, najvišu razinu od ožujka 2015. godine.
U istom lanjskom razdoblju bilo je aktivno samo oko 600 bušotinskih postrojenja, što pokazuje da američkim proizvođačima odgovaraju ove razine cijena, pa se odlučuju na pojačanu proizvodnju, a to narušava nastojanja OPEC-a da se smanji ponuda ‘crnog zlata’ na svjetskim tržištima.
