Cijene nafte potonule su u 2015. godini za više od 35 posto pod pritiskom utrke proizvođača na Bliskom istoku i u SAD-u za globalnim tržišnim udjelom, čime je nastao dosad nezabilježen višak u ponudi, koji će se nastaviti i u ovoj godini.
Nakon što je cijena barela Brent Blend nafte na londonskom tržištu u 2014. godini potonula za 48 posto, u 2015. se spustila dodatnih 35 posto, a pritom samo u prosincu za 16 posto. Cijena barela tako je na londonskom tržištu završila godinu na 37,28 dolara, što je nadomak najniže razina u zadnjih gotovo 11 godina od 36,10 dolara na koje je skliznula u prosincu. Na američkom tržištu barel West Texas Intermediatea (WTI) spustio se prošle godine 30 posto, nakon gubitka od 46 posto u 2014. godini. Samo u prosincu pojeftinio je 11 posto, završivši godinu na 37,04 dolara za barel.
Analitičari procjenjuju da globalna proizvodnja sirove nafte premašuje potražnju između pola milijuna i dva milijuna barela dnevno. Cijena nafte počela je tonuti sredinom 2014. godine, zbog proizvodnje zemalja članica naftnog kartela OPEC, Rusije i američkih proizvođača koja premašuje potražnju. Pad cijena ubrzao je krajem 2014. godine, nakon što je OPEC odlučio držati visoku razinu proizvodnje kako bi obranio globalni tržišni udjel.
I na svom posljednjem sastanku, 4. prosinca 2015. u Beču, članice OPEC-a nisu se dogovorile o smanjenju proizvodnje kako bi podržale cijene nafte, zacementiravši tako svoju odluku da štite tržišni udjel dok se svijet priprema za dolazak iranske nafte nakon prestanka sankcija Teheranu. Ni Rusija ni SAD ne pokazuju znakove posustajanja u proizvodnji. Uz golemu proizvodnju, tržište dodatno pritišće i blaga zima na sjevernoj polutki zbog vremenskog fenomena El Nino koji je izazvao pad potražnje za lož uljem. Cijena lož ulja na američkom tržištu potonula je i u 2015. i u 2014. godini za 40 posto.
Analitičari Goldman Sachsa kažu da bi cijene nafte trebale pasti na 20 dolara po barelu kako bi se smanjila prekomjerna proizvodnja i omogućilo uravnoteženje globalnog naftnog tržišta. Analitičari Morgan Stanleya, pak, i u 2016. godini ne očekuju stabilizaciju tržišta nafte, jer ponuda i dalje raste, unatoč smanjenjima američke proizvodnje. “Nada u uravnoteženje tržišta nafte u 2016. i dalje trpi od ozbiljnih zastoja”, zaključili su.
Ulagače uznemirava i postojani pad cijena nafte na svjetskim tržištima, koji je pogodio energetske kompanije te banke i ulagače koji su im pozajmili novac. Barel sirove nafte na američkom tržištu trenutno stoji oko 37 dolara, što znači da mu je cijena pala za više od 65 posto od lipnja 2014. godine. Ako cijene nafte i ostalih roba ne osnaže, postoji rizik od širenja deflacije, budući da se smanjenje dobiti u tim sektorima širi na financijske tvrtke, dobavljače itd., upozorava analitičar u Wells Fargo Funds Managementu John Manley.
Što se tiče Kine, na tamošnjim su tržištima dionice u kolovozu oštro pale i američka su tržišta odgovorila na isti način. A s obzirom na i dalje slabe prognoze za drugo najveće svjetsko gospodarstvo, ulagače brine da bi takva situacija mogla pogoditi potražnju za robama, balans među valutama i slično. Štoviše, slabosti u Kini mogle bi se preliti na ostatak svijeta te pogoditi tržišta u nastajanju pa i SAD. Velike glavobolje zadaje i terorizam. Najmanje devet sudionika ankete među svojim najvećim brigama istaknulo je terorizam, odnosno nestabilnost na području Bliskog Istoka. “Očit rizik je neki vid geopolitičkih zbivanja koji zamrzava putovanja i trgovinu. To bi se moglo dogoditi”, kazao je Steve Auth, stručnjak za dionička ulaganja u Federated Investorsu.
