Na Wall Streetu rudarski sektor pod pritiskom, u Aziji očekivanja popustljive monetarne politike, u Europi čekaju poruku iz FED-a, a ZSE je i dalje letargičan

Na Wall Streetu su u utorak Dow Jones i S&P 500 indeks pali jer su ulagači oprezni uoči odluka Feda, a pod najvećim je pritiskom bio rudarski sektor. Na azijskim burzama cijene dionica su porasle, zahvaljujući očekivanjima da će središnje banke u regiji i dalje voditi vrlo popustljivu monetarnu politiku, dok je dolar blago oslabio uoči odluka američkog Feda. Na europskim burzama danas ujutro cijene dionica su porasle, nakon jučerašnjeg pada, a trguje se suzdržano uoči poruka čelnika američke središnje banke Feda. Letargično trgovanje očekuje se na Zagrebačkoj burzi i u srijedu, uz stagnaciju Crobex indeksa i slabi promet, dok bi u fokusu investitora i dalje mogle biti dionice Badela 1862 zbog najavljene dokapitalizacije te Imunološkog zavoda, koji je u procesu prikupljanja obvezujućih ponuda za privatizaciju.

Dow Jones oslabio je 128 bodova ili 0,71 posto, na 17.849 bodova, a S&P 500 0,33 posto, na 2.074 boda. Nasdaq indeks ojačao je, pak, 0,16 posto, na 4.937 bodova. Pad Dow Jones i S&P 500 indeksa posljedica je opreza ulagača jer je u utorak počela dvodnevna sjednica čelnika američke središnje banke.

U ponedjeljak su cijene dionica snažno porasle jer su se ulagači nadali da će niz izvješća koja ukazuju na usporavanje rasta najvećeg svjetskog gospodarstva navesti Fed na odgodu povećanja kamata. No, u utorak više nisu bili sigurni u to, pa se s najvećim nestpljenjem čeka što će čelnici Feda poručiti u srijedu nakon dvodnevne sjednice. Većina analitičara očekuje da će Fed u priopćenju izostaviti frazu da će biti ′strpljiv′ po pitanju kamata, što bi značilo da će kamate, po prvi puta od 2006. godine, biti povećane već u lipnju. “Ulagači čekaju priopćenje Feda jer se nadaju da će čelnici središnje banke pojasniti svoje namjere”, kaže Michael O′Rourke, strateg u tvrtki JonesTrading.

Povećanjem kamata Fed bi pokazao da je uvjeren u stabilan oporavak gospodarstva, no ulagači se pitaju je li gospodarstvo dovoljno snažno da bi izdržalo rast cijene kreditiranja. Među 10 sektora S&P 500 indeksa najviše su jučer pale cijene dionica u rudarskom sektoru, 1,2 posto. Loše je na tržište utjecao i pad cijena nafte na američkom tržištu, nakon podatka da su prošloga tjedna zalihe ′crnog zlata′ u SAD-u porasle za 10,5 milijuna barela, što pokazuje da je potražnja i dalje slabija od ponude. S druge strane, znatno su jučer porasle cijene dionica nekoliko tehnoloških divova. Dionice Applea i Facebooka poskupile su 1,7, a Oraclea 3,4 posto. To je i glavni razlog blagog rasta Nasdaq indeksa.

Na oprez ulagača ukazuje ispodprosječan obujam trgovanja. Na američkim je burzama vlasnika jučer zamijenila 6,1 milijarda dinica, dok prosječan dnevni obujam u ovom mjesecu iznosi 6,6 milijardi.

Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u plusu oko 0,5 posto, dok su cijene dionica u Singapuru, Hong Kongu i Šangaju porasle između 0,1 i 1,3 posto. U Južnoj Koreji i Australiji burzovni indeksi stagniraju, dok je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, u 7,30 sati bio u plusu 0,5 posto. Najviše su jutros, 1,3 posto, skočile cijene dionica u Šangaju, dosegnuvši najviše razine u sedam godina. Rast cijena već šesti dan zaredom zahvaljuje se nadi ulagača da će kineska središnja banka uskoro dodatno olabaviti monetarnu politiku zbog usporavanja rasta drugog po veličini svjetskog gospodarstva.

Gotovo sve azijske zemlje – od Južne Koreje i Kine, do Japana, Australije i Indije – vode labavu monetarnu politiku kako bi potaknule rast gospodarstva i suzbile rizike od deflacije. A očekuje se da će, ako zatreba, uvesti dodatne poticajne mjere, što bi pozitivno utjecalo na azijska tržišta dionica. Ipak, na većini burzi trguje se oprezno jer ulagači ne žele previše riskirati uoči priopćenja koje će danas poslijepodne poslati čelnici američke središnje banke nakon dvodnevne sjednice. Nakon toga će predsjednica Feda Janet Yellen održati konferenciju za novinare.

Većina analitičara očekuje da će čelnici središnje banke izostaviti frazu o tome da će biti ′strpljivi′ po pitanju kamatnih stopa, što će značiti da bi kamate, po prvi puta od 2006. godine, mogle biti povećane već u lipnju. No, mnogi se ulagači nadaju da bi ta odluka ipak mogla biti odgođena barem do rujna zbog usporavanja rasta američkog gospodarstva. “Svjedoci smo potezanja konopca između ′bikova′ i ′medvjeda′. ′Bikovi′ ne vjeruju da će ove godine doći do povećanja kamata u SAD-u, dok ′medvjedi′ očekuju takvu odluku u idućih nekoliko mjeseci”, kaže Hue Frame, savjetnik u tvrtki Atlantic Pacific Securities. A mogućnost da će Fed zaoštriti monetarnu politiku, dok većina središnjih banaka u svijetu vodi labavu politiku, podržavala je posljednjih mjeseci snažan uspon tečaja dolara.

No, danas na valutnim tržištima vlada oprez, pa je tako cijena američke valute blago skliznula na 121,35 jena, dok je jučer u ovo doba iznosila 121,45 jena. Dolar je blago oslabio i prema europskoj valuti, pa je tečaj eura porastao s jučerašnjih 1,0570 na 1,0580 dolara, a u jednom se trenutku probio i iznad 1,0600 dolara. Tako se odmaknuo od 1,0457 dolara, najniže razine od siječnja 2003. godine na koju je zaronio u ponedjeljak. Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na šest najvažnijih svjetskih valuta, jutros je skliznuo na 99,61 bod, dok je jučer u ovo doba iznosio 99,69 bodova, čime se dodatno odmaknuo od najviše razine u 12 godina. U fokusu je ulagača i cijena nafte, čiji je pad posljednjih mjeseci snažno pritisnuo svjetska tržišta kapitala. Nakon oporavka tijekom veljače i početka ožujka, cijena barela ponovno je posljednjih dana u silaznoj putanji. Nakon podatka da su prošloga tjedna zalihe ′crnog zlata′ u SAD-u porasle za 10,5 milijuna barela, što pokazuje da je potražnja i dalje slabija od ponude, na američkom je tržištu cijena nafte jutros pala 80-ak centi, na 42,63 dolara po barelu, nedaleko najniže razine u šest godina.

FTSEurofirst indeks 300 vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati u plusu 0,2 posto, na 1.586 bodova, nakon što je jučer pao 0,7 posto. Pariški CAC, frankfurtski DAX i londonski FTSE indeks bili su u 9,30 sati na dobitku između 0,1 i 0,3 posto. Uz blagi rast cijena, na europskim se burzama jutros trguje oprezno jer ulagači ne žele previše riskirati uoči priopćenja koje će danas poslijepodne poslati čelnici američke središnje banke nakon dvodnevne sjednice. Nakon toga će predsjednica Feda Janet Yellen održati konferenciju za novinare.

Većina analitičara očekuje da će čelnici Feda u priopćenju izostaviti frazu o tome da će biti ′strpljivi′ po pitanju kamatnih stopa, što će značiti da bi kamate, po prvi puta od 2006. godine, mogle biti povećane već u lipnju. No, mnogi se ulagači nadaju da bi ta odluka ipak mogla biti odgođena barem do rujna zbog usporavanja rasta američkog gospodarstva. “Svjedoci smo potezanja konopca između ′bikova′ i ′medvjeda′. ′Bikovi′ ne vjeruju da će ove godine doći do povećanja kamata u SAD-u, dok ′medvjedi′ očekuju takvu odluku u idućih nekoliko mjeseci”, kaže Hue Frame, savjetnik u tvrtki Atlantic Pacific Securities.

“Uz blagi pad Crobexa i slabi promet, jučer je na domaćem tržištu trgovanje bilo više-manje uobičajeno. Iz letargičnog trgovanja izdvajaju se dvije lijepe priče – Badel 1862 i Imunološki zavod”, kaže Roman Rinkovec, broker u investicijskom društvu Credos. Dionica Badela 1862 bila je najveća dobitnica, sa skokom cijene za čak 55,30 posto, na 20,50 kuna. Ta je dionica svrstana u segment promatranja nakon najave objave javnog poziva za prikupljanje ponuda za dokapitalizaciju. Uz tu najavu, Badel je objavio i da je u postupcima mirenja postigao nagodbe u sporovima s Antom Perkovićem, tvrtkom Bobita Co iz Čitluka te s Poljoprivrednom zadrugom Dingač.

Veći rast cijene, za 11,76 posto, na 95 kuna, ostvarila je i dionica Imunološkog zavoda, uz promet od 199,3 tisuće kuna. “Tijekom dana ta je dionica dosegnula i 105 kuna, što je njezina najviša cijena u zadnje tri godine, a rezultat je medijskih napisa o spremnosti građana da spase tu stratešku kompaniju”, smatra Rinkovec. Rok za predaju obvezujućih ponuda za kupnju dionica Imunološkog zavoda je do 25. ožujka. Pisma namjere za Imunološki poslalo je ukupno sedam potencijalnih ponuditelja, od koji su četiri od CERP-a dobili dozvolu da provedu dubinsko snimanje njegova poslovanja – Jadran Galenski Laboratorij, Visia Croatica, Pharmas zajedno s investicijskim fondom Nexus Private Equity te nizozemski Bilthoven Biologicals.

Narodna inicijativa Visia Croatica za spas Imunološkog zavoda pozvala je u ponedjeljak zainteresirane građane da uplate svoje uloge za spas Zavoda, a kako pišu mediji, interes građana je velik. Letargično trgovanje Rinkovec očekuje i danas, a pozornost investitora mogla bi biti i dalje usmjerena na Badel 1862 i Imunološki zavod.

A zašto je Badel 1862 u posebnom fokusu pročitajte u nastavku.

Tvrtka Badel 1862 u utorak je najavila da će objaviti javni poziv za prikupljanje ponuda za strateško povezivanje i dokapitalizaciju, u minimalnom iznosu od 150 milijuna kuna, u okviru postupka predstečajne nagodbe, te objavila da je u mirnim postupcima postigla nagodbe u sporovima s Antom Perkovićem, tvrtkom Bobita Co iz Čitluka te s Poljoprivrednom zadrugom Dingač. Sklapanjem tih nagodbi, “konačno i u cijelosti se rješavaju svi statusni i ostali sporovi koji se vode između Badela 1862 i Ante Perkovića te njegovog sina Ivana Perkovića, čime je u cijelosti okončana svaka pravna nesigurnost u vezi s postojećom vlasničkom strukturom u kojoj je Republika Hrvatska većinski dioničar s 2.123.568 dionica, što čini 67,68 posto temeljnog kapitala tvrtke”, navodi se u priopćenju.

Također se ističe kako će provedbom nagodbe Anto i Ivan Perković prestati biti dioničari Badela 1862. Nagodbom je u mirnom postupku riješeno i pitanje dugogodišnjeg spora s društvom Bobita Co te sporne tražbine u iznosu od 229 milijuna kuna prijavljene u postupku predstečajne nagodbe koja se provodi nad Badelom, navodi se u priopćenju. Iz Badela također ističu i da su s Poljoprivrednom zadrugom i Vinarijom Dingač sporazumno riješeni svi međusobni sporni odnosi te postignut dogovor oko povlačenja spornog potraživanja PZ i Vinarije Dingač u iznosu od 68 milijuna kuna prijavljenog u postupku predstečajne nagodbe. Time su, kako se dodaje, stvorene pretpostavke za novu poslovnu suradnju između PZ i vinarije Dingač te zadrugara i proizvođača grožđa s Pelješca i Badela.

Razrješenjem tih sporova ostvareni su preduvjeti za provedbu javnog poziva za prikupljanje ponuda za dokapitalizaciju Badela u okviru postupka predstečajne nagodbe, navodi se u priopćenju Badela. Iz tvrtke najavljuju da će javni poziv za strateško povezivanje i dokapitalizaciju biti objavljen sutra, 18. ožujka, a zainteresirani će ponude moći dostaviti najkasnije do 18. svibnja. “Badel poziva zainteresirane strateške partnere i investicijske ulagatelje na dostavljanje ponuda za ulaganje u Badel, odnosno strateško povezivanje radi održivosti nastavka poslovanja i dokapitalizacije, a u cilju provođenja mjera financijskog i operativnog restrukturiranja u okviru postupka predstečajne nagodbe”, ističu iz tvrtke.

Iz Badela navode i neke obvezne uvjete koje će ponude morati sadržavati, uz ostalo i ′business′ plan za razdoblje od pet godina, zadržavanje osnovnog poslovanja Badela te zadržavanje i razvijanje brendova, obvezu zadržavanja osnovnih proizvodnih pogona na lokaciji grada Zagreba i/ili Zagrebačke županije, kao i zadržavanje vinogradarstva i vinarstva na lokacijama na kojima Badel sada posluje, sve u razdoblju od najmanje pet godina od dana pravomoćnosti predstečajne nagodbe. Osim toga, ponuditelj će imati i obvezu zadržavanja broja radnika zaposlenih na neodređeno vrijeme, minimalno prema broju radnika utvrđenih u konceptu restrukturiranja (Badel Restructuring Concept-BRC), za razdoblje od minimalno dvije godine od pravomoćnosti predstečajne nagodbe, a u slučaju provođenja programa zbrinjavanja eventualnog viška radnika, taj će postupak trebati provesti sukladno Kolektivnom ugovoru i hrvatskim propisima.

Zainteresirani ponuditelji morat će dostaviti i ponudu o modelu provedbe operativnog i financijskog restrukturiranja Badela, kao i osigurati ulaganje u temeljni kapital uplatom u novcu minimalno 150 milijuna kuna u roku od 60 dana od pravomoćnosti predstečajne nagodbe, navode iz Badela.

You may also like

0 comments