Na Vladi odobrena nova zaduženja za HAC, DUUDI-u vraćena vila

Hrvatska Vlada je na sjednici u četvrtak u saborsku proceduru uputila prijedloga zakona kojim se potvrđuje Ugovor o jamstvu između Republike Hrvatske i Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) za financiranje Projekta restrukturiranja Hrvatskih autocesta (HAC), a ujedno je tom javnom poduzeću odobrila i novo zaduženje kod domaćih banaka, od 200 milijun eura.

Državno jamstvo Vlada je HAC-u odobrila za zajam EBRD-a u iznosu od 250 milijuna eura na 15 godina, uključujući 2 godine počeka, a ugovor o jamstvu su krajem ožujka potpisali ministar financija Zdravko Marić i direktorica EBRD-a za Hrvatsku Vedrana Jelušić Kašić.

Tim se zakonskim prijedlogom, uz ostalo, određuje da država, kao jamac za taj zajam EBRD-a bezuvjetno jamči, kao glavni dužnik a ne samo kao jamac, uredno i pravodobno plaćanje dospjelih iznosa zajma te uredno izvršavanje svih ostalih obveza HAC-a.

A kako bi HAC pokrio dio kreditnih obveza koje mu u ovoj godini dolaze na naplatu, Vlada je dala i suglasnost za podizanje dvaju kredita od po 100 milijuna eura kredita kod četiri hrvatske banke, uz državno jamstvo.

Jedan bi kredit HAC trebao podići od Zagrebačke, Erste&Steiermärkische te Privredne banke Zagreb, a drugi od Zagrebačke, Hrvatske poštanske banke i Privredne banke Zagreb. HAC te kredite diže na osam godina, uz četiri godine počeka i četiri godine otplate, uz efektivnu godišnju kamatnu stopu od 4,2 posto te državno jamstvo kao instrument osiguranja za cjelokupan iznos kredita.

Naime, pojasnio je ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Oleg Butković, ove godine HAC-u na naplatu dolazi 466 milijuna eura glavnice i 124 milijuna eura kamata, odnosno ukupno 590 milijuna eura koje je potrebno refinancirati. HAC je za financiranje Plana poslovanja za 2016. godinu obvezan osigurati 400 milijuna eura, od čega polovinu, odnosno 200 milijuna eura, namjerava osigurati putem zajma s EBRD-om, a preostalih 200 milijuna eura iz dva kredita od skupine hrvatskih banaka.

Uz HAC, novi kredit uz državno jamstvo podići će i Hrvatske ceste (HC), i to u iznosu od 89 milijuna eura, za financiranje građenja i održavanja državnih cesta te podmirenje kreditnih obveza koje dospijevaju ove godine.

Vlada je, naime, dala suglasnost Hrvatskim cestama da se za taj iznos zaduže kod Zagrebačke, Privredne, Erste&Steiermärkische te Societe Generale-Splitske banke. Uz to, odlučeno je i da država jamči za urednu otplatu ovog desetogodišnjeg kredita.

I HC-u, prema riječima resornog ministra, ove godine na naplatu dospjeva značajan iznos kreditnih obveza – ukupno više od 1,8 milijardi kuna, od čega 1,4 milijarde kuna glavnice. Sredstvima iz tog kredita HC će, kazao je Butković, s 588 milijuna kuna podmiriti dospjele kreditne obveze, a ostalo će biti iskorišteno za investicijske projekte.

HAC i HC, ali i Hrvatska kontrola zračne plovidbe, Plinacro te Zračna luka Dubrovnik javna su poduzeća na koje se, pak, neće odnositi današnja odluka Vlade o visini, načinu i rokovima uplate dobiti koju su ostvarila društava od strateškog i posebnog interesa u ovogodišnji državni proračun, rekao je ministar Marić.

Prema toj odluci, tvrtke od strateškog i posebnog interesa kojima je država većinski vlasnik imaju obvezu dio dobiti nakon oporezivanja ostvarene u 2015. uplatiti izravno u državni proračun, razmjerno paketu dionica ili udjela države u njihovom temeljnom kapitalu. U onima u kojima država ima manjinski udio, pak, predstavnici države u upravljačkim tijelima imaju obvezu zahtijevati da se također razmjerni dio dobiti uplati u proračun.

Sukladno odluci Vlade, u proračun bi se trebalo uplatiti 60 posto lanjske neto dobiti, a iznimka je tvrtka Agencija Alan d.o.o., koja mora u proračun uplatiti cjelokupnu dobit, koja će se, kako stoji u Odluci, namjenski koristiti za modernizaciju i djelovanje Oružanih snaga, kazao je ministar financija.

Vlada je Saboru uputila i mišljenje kojim je odgovorila i na prijedlog kluba zastupnika Hrvatskih laburista o obustavi ovršnih postupaka i deložacija pokrenutih od strane austrijskih banaka Raiffeisenbank grupe. U tom se mišljenju, prema riječima zamjenice ministra pravosuđa Barice Novoselec, u bitnome navodi da postojeći zakonski okvir već štiti takve građane.

Uz ostalo, na dnevnom redu sjednice Vlade bio je i zakon kojim se regulira mogućnost prijenosa mirovinskih prava hrvatskih državljana zaposlenih u tijelima EU, a kako bi se osigurao kontinuitet socijalne sigurnosti takvih osiguranika. Radi se o dužnosnicima i službenicima koji su dio svog radnog vijeka proveli u hrvatskom mirovinskom osiguranju, a dio u mirovinskom osiguranju u institucijama, tijelima, uredima i agencijama EU.

Hrvatska Vlada u četvrtak je na sjednici donijela odluke kojima se Državnome uredu za upravljanje državnom imovinom (DUUDI) na upravljanje daje nekoliko nekretnina, među njima i vila u zagrebačkoj Visokoj ulici, dok se Uredu predsjednice na upravljanje daje rezidencija na Pantovčaku.

Tom se odlukom Uredu predsjednice na upravljanje daje Glavna kuća na Pantovčaku te Vila Prekrižje, a DUUDI-ju zgrade u Visokoj ulici 15 i 22, Zelena vila na Pantovčaku, objekti na otočju Brijuni (Vila Brijunka, Bijela vila, Vila Jadranka, otok Vanga, otok Galija, Kaštel,), Vila Kovač na Hvaru te klijet i vinograd u Samoboru.

Donošenjem te odluke, prema riječima zamjenice ministra pravosuđa Barice Novosel, omogućit će se racionalnije upravljanje državnom imovinom, jer će se Zelena vila i nekretnine u Samoboru moći koristiti u druge javne svrhe, dok će se zgrada u Visokoj ulici 22 ponovno moći koristi u protokolarne svrhe, kao što se koristila i prije donošenja odluke vlade Zorana Milanovića od 29. siječnja 2015. godine, a koja prestaje važiti.

Milanovićeva Vlada tom je odlukom, naime, predsjednici Republike na korištenje dala vilu u Visokoj, ali i odredila da ona nakon što se u nju preseli daje DUUDI-ju na upravljanje sve druge objekte koje koristi, među njima i rezidenciju na Pantovčaku.

Na dnevnom je redu, između ostaloga, bio i Vladin odgovor na SDP-ovu interpelaciju kojom ta stranka Saboru predlaže da obveže Vladu da istakne prigovor na nadležnost stalnog Arbitražnog suda u Washingtonu u postupku koji bi protiv Hrvatske mogle pokrenule banke zbog konverzije kredita u švicarskim francima te da pokrene postupak za izlazak iz dvostranih ugovora o uzajamnoj zaštiti ulaganja potpisanih s drugim članicama prije ulaska Hrvatske u EU.

Ministar financija Zdravko Marić je uvodno naglasio kako se u interpelaciji govori u futuru, da će se pokrenuti postupci, a da on nema saznanja da je ijedan takav postupak pokrenut.

U Vladinom se mišljenju navodi kako tu interpelaciju smatraju promašenom i nepotrebnom, a predloženi zaključci ocjenjuju se nedosljednima i neopravdanima.

U dijelu koji se odnosi na proglašavanje bilateralnih ugovora o ulaganjima sklopljenih s državama članicama Europske unije nevažećima, Vlada ističe da se radi o otvorenom pravnom pitanju na razini cijele EU te da se trenutno radi na iznalaženju zajedničkog rješenja koje bi se odnosilo na sve države članice Unije. Također, Vlada navodi da se ne može istovremeno postavljati zahtjev za proglašavanjem ugovora nevažećim i zahtjev za njegovo raskidanje jer jedno isključuje drugo.

Dok god su na snazi, ti ugovori obvezuju, a svi dosadašnji pokušaji drugih država članica i Europske komisije da se ugovori proglase nevažećima ostali su bezuspješni. Značajan dio ugovora sklopljen je na određeno vrijeme i ne može se prije toga otkazati bez pristanka druge strane, navodi se u Vladinom mišljenju.

Govoreći o tom dokumentu, Marić je podsjetio da je njegovom ministarstvu do kraja ožujka, prema zakonu, trebalo biti dostavljeno izvješće o konverziji kredita vezanih uz ‘švicarce’. Izvješća je podnijelo 11 banaka, a prema njihovim podacima, ugovore o kreditima u ‘švicarcima’ ili vezanih uz ‘švicarce’ imalo je ukupno 58.367 građana, obrtnika, OPG-ova, osoba slobodnih zanimanja i dr.

Od ukupnog broja, njih 93,9 posto je prihvatilo ponuđenu konverziju, od kojih je njih 84,9 posto konverziju već i realiziralo. Ukupni učinak konverzije je 6,6 milijardi kuna, a kada se tome doda i učinak preplate i manjkova, ukupni učinak konverzije iznosi 7,6 milijardi kuna, kazao je Marić.

You may also like