U opreznom trgovanju na Zagrebačkoj burzi, u ponedjeljak oko podneva Crobexi su bili u blagom plusu, a kako nema važnijih poslovnih vijesti, nastavljen je trend niže likvidnosti. Crobex indeks bio je oko podneva u plusu 0,14 posto, na 2.228 bodova, a Crobex10 za 0,13 posto, na 1.271 bodu.
Redovni promet dionicama iznosio je do podneva oko 4 milijuna kuna, što je otprilike 500.000 kuna više nego u petak u isto doba. “Nakon što je godina započela pojačanim prometima na burzi, koji su se zadržali praktično sve do kraja sezone objave godišnjih poslovnih rezultata, jutros se ipak trguje nešto opreznije i uz nižu likvidnost, u skladu s time da nema važnijih korporativnih vijesti. Time se nastavio trend nešto niže likvidnosti koja je obilježila prošli tjedan”, kaže Luka Grgić, financijski analitičar u Zagrebačkoj banci.
Od makroekonomskih objava, Državni zavod za statistiku objavio je da je promet u u domaćoj maloprodaji u siječnju realno porastao po stopi od 2,6 posto, što je niže od procjena makroekonomista.
Tri makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, u prosjeku su očekivali rast potrošnje za 4,4 posto u odnosu na isti lanjski mjesec. “Sutra se očekuje objava podataka vezanih za građevinski sektor. U zadnje vrijeme ti pokazatelji imali su dosta utjecaja na kretanja cijene dionica građevinskih kompanija, pa vjerujemo da će ta objava biti u fokusu investitora”, navodi Grgić.
Najlikvidnija je do podneva bila dionica Jamnice, s ostvarenih 1,27 milijuna kuna prometa. Cijena joj je pala 3 posto, na 158.000 kuna. Slijedi dionica Liburnia Rivijera Holdinga, s prometom od 648.000 kuna, i stagnacijom cijene na 3.600 kuna.
Nešto veći prometi, iznad 350.000 kuna, ostvareni su još o redovnom dionicom Croatia osiguranja, čija je cijena skočila 1,88 posto, na 6.000 kuna te HT-a, čija je cijena oslabila 0,24 posto, na 184,67 kuna. Među likvidnijim izdanjima najviše su poskupjele dionice Atlantske plovidbe, za 2,53 posto, za 386,99 kuna.
Istodobno, najviše su se spustile cijene dionica RIZ Odašiljača, za 3,8 posto, na 76 kuna i Petrokemije, za 3,25 posto, na 15,77 kuna. Grgić dodaje da na europskim burzama također prevlada oprez, budući da su investitori u očekivanju važnih vijesti iz SAD-a i Britanije. Londonski Ftse oko podneva je bio u plusu 0,38 posto, a pariški CAC za 0,2 posto, dok je frankfurtski DAX bio u minusu 0,13 posto. “U srijedu se u SAD-u očekuje prvo ovogodišnje podizanje kamatnih stopa od tri koja je Fed najavio, dok se u Britaniji očekuje da premijerka Theresa May pokrene postupak vezan za članak 50 Lisabonskog ugovora, vezan uz izlazak te zemlje iz EU. U svjetlu toga, vjerujem da će domaći investitori pratiti kretanja na svjetskim i europskim burzama”, zaključuje Grgić.
U Hrvatskoj je u siječnju potrošnja porasla 2,6 posto na godišnjoj razini, što je sporiji rast nego mjesec dana prije, no nastavljen je rekordni pozitivni niz koji traje već 29 mjeseci. Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u ponedjeljak prvu procjenu prema kojoj je promet od trgovine na malo, što su ga ostvarili svi poslovni subjekti koji se bave tom djelatnošću bez obzira na svoju pretežnu djelatnost, u siječnju, prema kalendarski prilagođenim podacima, nominalno porastao za 4,7 posto, a realno za 2,6 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine.
To je sporiji rast nego mjesec dana prije, kada je promet u trgovini na malo skočio 5,8 posto na godišnjoj razini, najviše od rujna predrecesijske 2007. godine. To je i manji rast nego što se očekivalo. Tri makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, u prosjeku su očekivali rast potrošnje u siječnju za 4,4 posto na godišnjoj razini. Njihove procjene rasta kretale su se u rasponu od 4,0 do 4,9 posto.
Premda usporen, nastavljen je rekordni pozitivni trend, s obzirom da potrošnja raste već 29 mjeseci zaredom, što nije zabilježeno od kada DZS vodi te podatke. “Solidna stopa rasta prometa u trgovini na malo u siječnju dijelom proizlazi iz učinaka poreznog rasterećenja te stabilizacije na tržištu rada. Na nastavak solidnih ostvarenja ukazivao je i rast potrošačkog optimizma potvrđen i posljednjim podacima HNB-a o indeksima pouzdanja, raspoloženja i očekivanja potrošača koji su se vratili na razine iz pretkriznih razdoblja”, navode analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) u osvrtu na izvješće DZS-a.
Rast potrošnje zahvaljuje se, među ostalim, trendu rasta plaća koji traje još od početka 2015. godine, kada su uvedene porezne promjene na dohodak. A nove izmjene u oporezivanju dodhotka, koje su stupile na snagu početkom ove godine, mogle bi dodatno potaknuti potrošnju. “U nadolazećim mjesecima, uz još uvijek potisnutu inflaciju te očekivanja da će i ova godina donijeti uspješnu turističku sezonu, izgledno je da će trgovina na malo, pogurnuta i novim poreznim izmjenama, nastaviti s dinamikom rasta kakvu smo bilježili tijekom protekle godine”, navode analitičari RBA. Prošle je godine promet u trgovini na malo porastao 4,0 posto u odnosu na 2015., pa je to bila treća godina zaredom kako potrošnja raste, i to brže nego prethodnih godina.
