Analiza Novog lista

S obzirom da će trend kretanja kamatnih stopa u idućim godinama biti uzlazan, Erste banka je, s ciljem osiguravanja od rasta referentne kamatne stope u budućnosti, nedavno započela sa slanjem osobnih obavijesti klijentima, korisnicima stambenih kredita s promjenjivom kamatnom stopom vezanom uz euribor, u kojoj im je ponuđena promjena kamatne stope iz sadašnje promjenjive u fiksnu.

Izvijestili su to iz Erste banke, odgovarajući na upit Novog lista, što će biti s kamatama, priprema li se i kod nas njihov drastičan rast, s obzirom da središnje banke SAD-a, eurozone i Velike Britanije, ključne stope dižu sve agresivnije, zbog inflacije i obrane valuta. Kao posljedica odluka ECB-a, euribor raste, a on je u bazi dijela kamata s promjenjivim stopama, pa klijenti koji otplaćuju te kredite rast kamata već osjećaju. ECB je međutim najavio i daljnja povećanja. Zasad su kod nas naviše krenule kamate na kredite poduzećima, dok su građanima blago uzlazne, što je naša središnja banka nedavno benigno protumačila time da je istekao APN, pa se, navodno, samo zbog toga povećao prosjek.

Ovaj potez Erste banke nije usamljen jer je još ljetos i Privredna banka Zagreb svojim klijentima s promjenjivim stopama također poslala dopis s ponudom za prijelaz na fiksnu, a moguće da to čine i druge banke. Kako bilo da bilo, potez je to koji jasno govori što ovdašnje banke misle, očekuju i na što se pripremaju, a to je da je samo pitanje vremena kada će se ovaj snažan rast kamatnih stopa preliti i na naše tržište.

Ovakvim se ponudama de facto pokušavaju prevenirati mogući problemi u kreditnom portfelju jer, podsjetimo, poveća li se kamata na prosječni stambeni kredit za samo 1 postotni bod, rata kredita, izračunao je svojevremeno HNB, diže se za 1.800 kuna godišnje. Rast kamate pak od 2 postotna boda (pri čemu je ECB već na tom tragu), povećava godišnje opterećenje po ratama kredita za čak 3.600 kuna. Jasno je dakle da bi toliki rast rate mnoge opteretio do razine da ne bi mogli vraćati kredite što bi naravno bilo loše za njih, klijente, građane, ali i za samu banku. Nisu dakle banke ovdje neki dobri Samaritanci, već prije svega misle na sebe, kako da unaprijed spriječe moguću otežanu naplatu i kvarenje kreditnog portfelja. Ali, misleći na sebe, ovdje vjerojatno pomažu i klijentu. Sigurno je samo da to ne rade “bez veze”, već se vjerojatno očekuje eksplozija kamatnih stopa, piše Novi list.

Related Posts