Plemeniti metali rastu
Wall Street je u srijedu zabilježio blagi pad burzovnih indeksa, unatoč objavi američkog predsjednika Donalda Trumpa o postignutom trgovinskom sporazumu s Kinom. Dow Jones indeks ostao je gotovo nepromijenjen na 42.865 bodova, dok su S&P 500 i Nasdaq pali za 0,27% (6.022 boda) odnosno 0,50% (19.615 bodova). Dogovor, postignut nakon dvodnevnih pregovora u Londonu, uključuje ukidanje kineskih restrikcija na trgovinu rijetkim metalima i uspostavu carina od 55% za SAD i 10% za Kinu. Trump je naglasio da je potrebno konačno odobrenje njega i kineskog predsjednika Xi Jinpinga. Međutim, nejasnoće oko provedbe sporazuma uzrokovale su oprez na tržištu, dok su ulagači analizirali potencijalne posljedice.
Tržišni oprez dodatno su potaknule geopolitičke tenzije, posebice prijetnje iranskog ministra obrane napadima na američke baze ako nuklearni pregovori propadnu. Trump je ranije zaprijetio vojnom akcijom protiv Irana u slučaju neuspjeha pregovora, što je povećalo strah od mogućeg sukoba. Istovremeno, inflacija u SAD-u u svibnju iznosila je 2,4%, niže od očekivanja, no temeljna inflacija od 2,8% ostaje iznad cilja američke središnje banke (Fed) od 2%. Zbog toga se ne očekuje smanjenje kamatnih stopa na lipanjskoj sjednici Feda, unatoč Trumpovim pozivima, što dodatno pridonosi nesigurnosti ulagača.
Na europskim burzama trgovanje je bilo oprezno, s blagim rastom londonskog FTSE indeksa (0,13%, 8.864 boda) i padom frankfurtskog DAX-a (0,16%, 23.948 bodova) i pariškog CAC-a (0,36%, 7.775 bodova). U četvrtak su cijene dionica pale zbog napetosti na Bliskom istoku, dok je Zagrebačka burza zadržala mirno trgovanje s stagnirajućim Crobex indeksom. Istovremeno, zlato je postalo druga najvažnija rezervna imovina središnjih banaka, prestigavši euro s 20% udjela u globalnim rezervama. Središnje banke, predvođene Indijom, Kinom i Turskom, akumulirale su 36.000 tona zlata u 2024., potaknute strahom od sankcija i dedolarizacijom, uz cijenu zlata koja je dosegla rekordnih 3.500 dolara po unci.
Cijena srebra dosegla je 37 dolara po unci, najvišu razinu u 13 godina, uz porast od 10% u prvih 10 dana lipnja. Analitičari predviđaju da bi srebro moglo probiti rekord od 50 dolara iz 2011., potaknuto industrijskom potražnjom u solarnoj industriji, električnim vozilima i mikroelektronici. Silver Institute izvještava da je udio solarne industrije u potražnji porastao na 25% u 2024. Nedostatak ponude, stagnacija proizvodnje i pad zaliha dodatno podupiru uzlazni trend. Međutim, makroekonomski preokreti, poput smanjenja proračunskog deficita u SAD-u, mogli bi usporiti rast cijena plemenitih metala, prema upozorenjima stručnjaka.
Cijene nafte u četvrtak su zabilježile pad. Na londonskom tržištu cijena barela smanjila se za 0,03%, na 80,15 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio za 0,67%, na 77,35 dolara. Ovaj pad uslijedio je usred opreza na globalnim tržištima, potaknutog neizvjesnošću oko trgovinskih politika i geopolitičkih tenzija. Unatoč ranijem optimizmu zbog američko-kineskog dogovora, ulagači ostaju zabrinuti zbog potencijalnih carinskih mjera i njihovog utjecaja na globalnu potražnju za energentima, što trenutno vrši pritisak na cijene nafte.
